Budući da britanski glasači u četvrtak na prijevremeni izborima nisu osnažili mandat Therese May, britanska premijerka i čelnica konzervativaca bori se da zadrži svoju poziciju kako bi nastavila voditi zemlju u razgovorima s Europskom unijom oko Brexita. Što je presudilo njezinom gubitku parlamentarne većine koju je imala prije izbora, kako će teći nastavak pregovora oko Brexita, ali i škotsko odcjepljenje za tportal analizira Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose i međunarodno javno pravo i prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld
Bez jasnog pobjednika nakon izbora održanih u četvrtak, oslabljena May dala je naslutiti da će se boriti, unatoč tome što bi mogla izgubiti većinu u parlamentu. Njezin suparnik, vođa laburista Jeremy Corbyn rekao je, pak, da ona treba odstupiti. Najnovije prognoze BBC-a pokazuju da će konzervativci pobijediti s 318 od 650 mjesta, osam manje od većine, dok će Corbyn dobiti 267 mjesta. Sky News predviđa da će May dobiti između 315 i 325 mjesta.
Za 10 dana počinju složeni razgovori o izlasku Britanije iz Europske unije, a neizvjesno je tko će formirati vladu i odrediti smjer kojim bi se Brexit trebao odvijati.
'U ovom trenutku, više od svega, ova zemlja treba razdoblje stabilnosti', kazala je May nakon što je pobijedila u svojoj izbornoj jedinici.
vezane vijesti
'Ako Konzervativna stranka osvoji najviše mjesta, a vjerojatno i većinu glasova onda će nam biti obveza osigurati to razdoblje stabilnosti i to je upravo ono što ćemo učiniti', kazala je May u obraćanju javnosti.
Gubitak parlamentarne većine britanske premijerke leži u činjenici kako su konzervativci drugim izborima u vrlo kratkom vremenu zabili autogol, mišljenja je Bandov.
Očigledno je kako je premijerka May pretjerano vjerovala predizbornim anketama, koje su konzervativcima davale snažnu potporu. Rezultati ukazuju kako oni ipak nisu uspjeli uvjeriti birače da imaju snage povoljno zaključiti pregovore o napuštanja EU. S druge strane nisu uspjeli ni uvjeriti birače da imaju odgovarajuća rješenje u borbi protiv terorizma, koji se nametnuo kao jedna od ključnih predizbornih tema. Zasigurno je smanjenje broja policajaca, resursa te ograničavanje policijskih ovlasti dogovorenih u razdoblju dok je premijerka May vodila ministarstvo unutrašnjih poslova ostavilo na birače vrlo nepovoljan dojam o Konzervativcima. Uz to, nedostatak karizme, jasno osjetljive ljudske topline i političkog šarma premijerke May nisu zasigurno bili plus za pridobivanje birača', ističe analitičar, dodajući kako su zbroj navedenog glavni razlozi izostanka snažnije potpore konzervativcima, koji su unatoč tome, postali najsnažnija stranka s ozbiljnim izgledom da vode državu uz podršku nekih manjih stranaka i neovisnih zastupnika.
Budući je nejasno hoće li May imati dovoljnu potporu za formiranje vlade, Laburistička stranka je najavila kako je spremna je voditi manjinsku vladu. Na tportalov upit je li takav scenarij izgledan, naš sugovornik naglašava kako su u politici su uvijek sve opcije otvorene pa tako i da laburisti sastave novu manjinsku vladu, kao oni koji su dobili najviše novih mandata u parlamentu.
Bandov smatra da je trenutno najizglednija opcija je da Therese May ostane premijerka, ali sada u značajno krhkijoj poziciji, jer više neće imati većinu u parlamentu sastavljenu od konzervativaca, nego će joj biti potrebna podrška i manjih stranaka te nezavisnih zastupnika.
'Liberalni demokrati su se ogradili od mogućnosti ulaska u vladu, a teško je očekivati da bi konzervativci mogli dobiti podršku od Škotske nacionalne stranke kako zbog snažno suprotstavljenih stajališta po nizu pitanja, tako i njihovih vodećih lidera. S druge strane, spremnost za ulazaka u vladu premijerke May iskazao je nacionalno-konzervativni DUP (Stranka demokratskog jedinstva), koji uživa snažnu podršku u Sjevernoj Irskoj. Konzervativci bi zajedno s 10 mjesta od DUP mogli osigurati minimalnu većinu u parlamentu s 228 zastupničkih mjesta od minimalno potrebnih 226. Vjerojatno bi ta vlada bila još konzervativnija, s još jasnije definiranim odnosom prema situaciji u Sjevernoj Irskoj', kazao je stručnjak za međunarodne odnose.
Budući da čelnici Europske unije strahuju od idućeg scenarija, a boje se da bi u njemu mogao kasniti početak pregovora o Brexitu, odnosno cijela procedura izlaska Velike Britanije iz Europske unije, više nije sigurno hoće li ti pregovori uspjeti.
Tportalov sugovornik podsjeća da je premijerka May nakon posjete kraljici Elizabeti II. najavila kako će pregovori službeno početi 19.lipnja kako je i predviđeno, ali kako je vrlo moguće da će biti samo formalno otvoreni pred svijetlima kamera, a stvarno će krenuti u nekom kasnijem momentu kad obje strane budu potpuno spremne. Istovremeno, možemo zamijetiti zamjetnu suzdržanost niza čelnika EU država i institucija kad komentiraju britanske izbore.
'Ne postoji nikakvi jamac da će pregovori uspjeti, neovisno o britanskim ili nekim drugim izborima. Kad se radi o pregovorima, uvijek postoji mogućnost da jedna strana odustane, jer ne vidi daljnji smisao pregovaranja. Premijerka May je već ranije zaključila da je bolje biti bez novog sporazuma, nego s lošim sporazumom. Ipak, možemo biti prilično sigurni da će u ovom slučaju razum prevladati te da će sve strane biti spremne na određene kompromise, koji će stvoriti novi britanski model odnosa UK-EU, koji će vjerojatno biti sličan odnosu, koji već EU ima s Norveškom. Ako EU bude željela da se UK ipak predomisli te ostane u EU ili budu izrazito snažno povezana s EU prema modelu "ništa se ne mijenja, osim samog naziva odnosa" onda bi bilo mudro rok od dvije godine koji je zadan dokumentima EU, ublažiti i tumačiti ga kao poželjni, a ne apsolutni rok. Postoji visoka vjerojatnost da bi protekom vremena, odlučnost birača da napuste EU, značajno splasnula, jer se procjenjuje da je i Brexit prvenstveno rezultat nedovoljne informiranosti i nezadovoljstva prema unutrašnjim političkim odnosima, a manje prema politikama EU', mišljenja je Bandov.
No, nije samo May doživjela poraz. I Škotska nacionalna stranka je izgubila popriličan broj zastupničkih mjesta, čak 20. Time je ujedno zadan udarac škotskoj želji za drugim referendumom o škotskoj neovisnosti, nakon što su rezultati referenduma o Brexitu izmijenili situaciju. Zanimalo nas je što je presudilo naglom padu škotske potpore izlasku iz UK.
'Škotska nacionalna stranka na čelu s Nicola Sturgeon je snažno izgubila potporu birača, iako je i nadalje ostala najsnažnija škotska stranka s 35 zastupničkih mjesta u britanskom parlamentu, za razliku od 56 mjesta u prethodnom sazivu parlamenta. U Škotskoj su konzervativci osvojili čak 13 mjesta, što je za njih najbolji rezultat još od 1983. godine i to prvenstveno s kampanjom, koja je lobirala za ostanak Škotske u Velikoj Britaniji. Rezultat škotske premijerke i njezine Škotske nacionalne stranke kao i konzervativaca ukazuju kako je biračima u Škotskoj trenutno dosta teme osamostaljivanja i razdruživanja s UK. Utjecaj sigurno imaju i teroristički napadi, koji su snažno uzdrmali Veliku Britaniju te stvorili osjećaj nesigurnost u britanskom društvu. Sada možemo očekivati kako će inzistiranje na novom referendumu prve škotske ministrice Sturgeon oslabiti, te da će se pokušati okrenuti snažnije i drugim temama, prvenstveno ekonomskim poput povećanja minimalne plaće te zelenim poput okončanja nuklearnog Trident programa za što već i postoji načelni konsenzus među strankama u Škotskoj', zaključuje Bandov.
