U čak se 36 smrtnih slučajeva u 2012. godini posumnjalo da je smrt nastala kao posljedica nuspojave lijeka. U dva je slučaja bila riječ o suicidu, u dva o slučajnom trovanju lijekom, a u jednom slučaju o fatalnoj reakciji preosjetljivosti na lijek. U 19 se slučajeva nakon istrage zaključilo da je lijek mogao pridonijeti smrtnom ishodu, a u 12 da to najvjerojatnije nije slučaj. U sedam slučajeva, naime, smatra se da povezanost nije vjerojatna, a u pet je slučajeva isključena svaka veza nuspojave i smrti pacijenta', stoji u izvješću Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) o nuspojavama u 2012. godini
Pacijent koji posumnja da njegovo stanje nije posljedica bolesti, već nuspojave lijeka koji uzima, o tome treba obavijestiti svog liječnika ili ljekarnika, ili drugo medicinsko osoblje. Sumnju na nuspojavu lijeka ili cjepiva pacijent može i osobno prijaviti HALMED-u putem on-line aplikacije za prijavu nuspojava ili putem obrasca dostupnog na www.halmed.hr koji se u agenciju dostavlja osobno ili poštom. Za poslovno nesposobnu osobu, osobu s težom duševnom smetnjom ili maloljetnu osobu nuspojavu može prijaviti roditelj, zakonski zastupnik ili skrbnik, piše Novi list
Liječnici i ljekarnici, kao i farmaceuti, obvezni su prijaviti svaku sumnju na nuspojavu, dok se pacijente poziva da ih i sami prijave, kako bi povećali sigurnost lijekova. Broj smrtnih slučajeva dovedenih u vezu s nuspojavama lijeka bio je trostruko veći nego godinu ranije, a broj hospitalizacija povezanih s ozbiljnim nuspojavama lijeka povećao se sa 200 na 300. U HALMED-u to povećanje, međutim, smatraju posljedicom aktivnijeg prijavljivanja nuspojava, a ne realnim povećanjem neželjenog djelovanja lijekova. Kod spomenutih smrtnih slučajeva, mahom se radilo o bolesnicima s teškom zloćudnom bolešću. Najviše se nuspojava prijavljivalo uz lijekove za živčani sustav, antibiotike i cjepiva, te lijekove za tlak i srce.
U 2012. godini HALMED-u je podneseno ukupno 1.923 prijava sumnji na nuspojave, za šest posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Od tog broja, 94 prijave su iz kliničkih ili postmarketinških ispitivanja, a 1.784 prijave podnijeli su zdravstveni radnici, pacijenti ili farmaceuti.
Nuspojave lijeka najčešće prijavljuju liječnici (63 posto), zatim ljekarnici (30 posto), a u porastu je broj prijava pacijenata – u 2012. nuspojave lijeka prijavilo je njih 45, što čini nešto više od dva posto svih prijava. Čak je 60 posto tih nuspojava ocijenjeno ozbiljnim, a 40 posto ozbiljnim i neočekivanim.
Oko trećinu prijava HALMED-u su, kao i obično, podnijeli sami farmaceuti. Broj prijava iz bolničkih ustanova gdje se događa najviše ozbiljnih nuspojava bio je u padu, kao i broj prijava nuspojava od strane pedijatara. Njihov angažman u prijavljivanju nuspojava u HALMED-u smatraju zabrinjavajuće lošim, jer su pedijatri navikli prijavljivati nuspojave cjepiva, ali ne i lijekova, što je izuzetno važno za praćenje sigurnosti lijekova koje uzimaju djeca.
U porastu je bio broj prijava lakših nuspojava, a najčešće su to mučnina, proljev ili povraćanje, nuspojave karakteristične za klasične sintetske lijekove. Pretpostavlja se da se u praksi dio simptoma ne prepozna kao nuspojava već se dijagnosticira »nova bolest«, primjerice hipertenzija, kardiovaskularni incidenti, prijelom kostiju...
Među pacijentima koji su imali nuspojave prednjačile su žene, u dvostruko većoj mjeri od muškaraca, najčešće u dobi od 18 do 65 godina, a uočen je i sve veći porast broja lijekova koje pacijent uzima istovremeno, čime se eksponencijalno povećava rizik od interakcija lijekova i češćih nuspojava.
