Njime su predviđeni ukupni prihodi u iznosu od 113,1 milijarde kuna, rashodi su planirani na razini od 130,5 milijardi kuna, što znači da se očekuje deficit državnog proračuna od 17,5 milijardi kuna ili 5 posto BDP-a. Ministar financija je istaknuo kako je za trajno uravnoteženje proračuna ključan trajan gospodarski rast, koji bi kompenzirao trošak nužnih strukturnih reformi.

BDP bi prema Vladinim projekcijama iduće godine trebao rasti za 1,3 posto, a Linić je najveći doprinos rastu 'najavio' od investicija, jer Vlada radi na tome da se uklone sve barijere za državne investicije koje se mogu realizirati u 2014. i 2015., ali i primjerice najave hotelijera da će značajnije ulagati u povećanje kvalitete smještaja, budući da im je niža stopa PDV-a ostavila dovoljno sredstava za to. Vidljivo je to, dodao je, i kroz povećanje zahtjeva HBOR-u da se uključi u financiranje njihovih investicija.

Planirani prihodi za 2014. rastu prema 2013. za oko 3 milijarde kuna, uslijed očekivanog rasta BDP-a, ali i povećanja međustope PDV-a s 10 na 13 posto, viših trošarina na duhan, očekivanih učinaka fiskalizacije kroz cijelu godinu, jače naplate starih dugova, ali i povlačenja dobiti iz državnih poduzeća, rekao je Linić.

Pritom je kazao kako je Vlada učinila grešku što npr. 2011. iz Ine nije povukla 1,9 milijardi kuna dividende, odnosno što je lani uzela samo 50 posto dividende, jer se time odrekla proračunskog prihoda, a izostao je očekivani efekt ulaganja, što znači da partner u Ini 'nije imao ozbiljne namjere', a slično je bilo i primjerice i u Janafu, koji nije izvršio planirane investicije.

Na rashodnoj strani proračuna najveće povećanje čine uplate u proračun Europske unije (1,8 milijardi kuna), rashodi vezani uz sufinanciranje projekata iz EU fondova (2,5 milijardi kuna) te kamate na otplatu duga (1,6 milijardi kuna), koji ukupno iznose gotovo 6 milijardi kuna. No, prijedlogom proračuna u 2014. predviđa se rast rashoda za 3,7 milijardi kuna, što znači da će planirane mjere za smanjenje deficita u idućoj godini omogućiti 2,2 do 2,3 milijarde kuna ušteda, istaknuo je Linić.

Ti su podaci predstavljeni i Misiji MMF-a i Europskoj komisiji, koji imaju sve podatke o RH i vjeruju predstavljenim podacima. Sve te mjere bit će ujedno i podloga za pregovore s EK u sklopu procedure prekomjernog deficita i njihova provedba u 2014. bit će test za Vladu, jer će njena efikasnost u provedbi tih mjera značiti veće povjerenje EK prilikom odlučivanja o preporukama, kazao je Linić.

Deficit ne može pasti za tri do četiri godine bez enormnog rasta poreza, ali bi taj rast uništio državu i stvorio dodatni javni dug, rekao je Linić te dodao kako ne očekuje da će preporuke EK ići u tom smjeru ili smjeru štednje koja bi primjerice ugrozila mirovine. Objašnjava da su i u EK primjerice svjesni da najveći utjecaj na deficit imaju mirovine, ali i da 80 posto umirovljenika ima mirovine manje od prosjeka, pa bi niže mirovine otvorile novi trošak - za financiranje siromašnih građana. Umjesto toga, treba smanjiti priljev novih umirovljenika, pod kontrolu staviti tzv. povlaštene mirovine i slično, što je i predviđeno.

Naime, prijedlog proračuna za 2014. podrazumjeva nulti učinak rasta mirovina po osnovi indeksacije, odnosno indeksaciju samo mirovina iz rada, te 10 postotno smanjenje 'povlaštenih' mirovina viših od 5.000 kuna, što bi trebalo ukloniti učinak indeksacije radničkih mirovina, rekao je Linić.

Značajan dio rashoda čini i trošak zdravstva koji se u 2014. 'nema pravo povećavati', ali u tom segmentu ostaje problem 1,8 milijardi kuna neplaćenih dugova županijskih bolnica pa će Vlada, kaže Linić, inzistirati na ubrzanoj sanaciji.

Ministar financija je istaknuo i da će 2014. biti treća godina u kojoj će plaće koje se isplaćuju iz proračuna nominalno padati, a da će se u segmentu subvencija povećati samo subvencije poljoprivredi, i to za oko 700 milijuna kuna, od čega će oko 300 milijuna kuna doći od EU, dakle trošak za hrvatski proračun tu raste za oko 400 milijuna kuna.

Vlada gotovo više ni nema prostora za smanjivanje rashoda smanjenjem plaća, materijalnih troškova i subvencija, kazao je Linić, podsjetivši da su samo ove godine rashodi za plaće u javnom sektoru već smanjeni za ukupno 600 milijuna kuna.

Malo je prostora ostalo i za dodatnu pomoć gospodarstvu kako bi ono povećalo svoju konkurentnost, jer mu je već za tu svrhu dala oko 1,5 posto BDP-a, kroz razne olakšice (niži PDV, smanjenje doprinosa za zdravstvo, nulta stopa poreza na reinvestiranu dobit i dr.). i stoga je bitno povećati državne investicije i nastaviti privatizaciju.

Najveći problem Vlade u idućoj godini tako ostaju deficiti - proračuna 5 posto BDP-a, odnosno opće države 5,5 posto BDP-a, kao i javni dug koji će 2014. po prvi put prijeći prag od 60 posto BDP-a.

Javni dug doseže 200 milijardi kuna, a o tome nitko ne vodi računa, ni znanost, niti opozicija, sindikati, a ponajmanje poslodavci, pa se tako čuju pitanja zašto se prodaju Croatia osiguranje i HPB ili ide u monetizaciju autocesta, a samo za autoceste iduće godine na naplatu dolazi 5 milijardi kuna duga i ako se to ne riješi, za toliko će još porasti javni dug. Taj nam dug nitko neće oprostiti, višim porezima ga ne možemo smanjivati, dakle ostaje nam samo privatizacija i prihodi od prodaje nekretnina. Stoga se ubrzano radi na pripremi popisa što će se sve privatizirati i prodati, jer je 2 milijarde kuna godišnjih prihoda od privatizacije premalo, kazao je ministar financija.

Pritom je najavio da se prihod od prodaje HPB-a očekuje već krajem ove godine, a od CO u prvom kvartalu iduće godine. Prihodi od monetizacije autocesta, također očekivani u 2014., nisu uključeni u prijedlog proračuna, već će se iskoristiti za smanjenje javnog duga, pojasnio je.

Odgovarajući na novinarska pitanja Linić je, uz ostalo, kazao i da će se 2014. morati ponovno pokrenuti pitanje poreza na nekretnine, jer se ne radi o dodatnoj poreznoj presiji već otvaranju prostora za dodatno rasterećenje gospodarstva, kroz progresivno oporezivanje nekretnina koje se ne koriste, s čime bi se trebali složiti i u koaliciji, s obzirom da se 2014. očekuje gospodarski rast.