NEMA POPRAVNOG

Ljudi više ne mogu spriječiti rast razine mora

25.08.2010 u 12:51

Bionic
Reading

Čak ni najekstremnijim metodama geoinženjeringa više nije moguće spriječiti podizanje razine mora izazvano globalnim zagrijavanjem, pokazala su nova istraživanja

Znanstvenici predviđaju da će do kraja stoljeća razina oceana porasti za 30 do 70 centimetara i poplaviti priobalna područja niske nadmorske visine, uključujući neke od najvećih gradova svijeta. Poplave će ugroziti oko 150 milijuna ljudi.

U studiji predstavljenoj u uglednom časopisu PNAS, tim pod vodstvom Johna Moorea sa Sveučilišta Normal u Pekingu piše da se vlasti zemalja diljem svijeta trebaju koncentrirati na veliko smanjenje emisija stakleničkih plinova jer se ne mogu pouzdati u dosad predstavljene metode geoinženjeringa.

'Oslanjanje na geoinženjering, umjesto na kontrolu emisije stakleničkih plinova, bilo bi iznimno riskantno za buduće generacije', rekla je suautorica studije, Svetlana Jevrejeva iz britanskog Nacionalnog oceanografskog instituta u Southamptonu.

O geoinženjeringu se posljednjih godina raspravljalo kao o mogućem rješenju za neke od posljedica klimatskih promjena, a milijarder Bill Gates uložio je golema financijska sredstva u istraživanje raznih modela.

Međutim, Jevrejeva tvrdi da bi neke metode, poput postavljanja zrcala u svemir ili rasipanja aerosola iz zrakoplova i balona, samo ublažile simptome, dok bi staklenički plinovi ostali u atmosferi.

 

Dva modela


Dr. Jevrejeva i njezin tim ispitali su dva modela u pet različitih scenarija.

Prvi pristup uključuje smanjenje sunčevog zračenja pomoću prskanja aerosola sumpornog dioksida SO2 u stratosferu, dok bi se u drugom u orbitu oko Zemlje postavila golema zrcala.

Ovaj posljednji uključivao bi i sadnju drveća radi smanjenja koncentracija CO2, pretvaranje organskih materijala u ugljen te korištenje biološki obnovljivih izvora energije.

'U računalnom modelu koristili smo podatke o razinama mora u posljednjih 300 godina da bismo rekonstruirali kako se one mijenjaju ovisno o povijesnim promjenama topline koja stiže sa Sunca na Zemlju, o ljudskim aktivnostima te o rashlađujućem djelovanju vulkanskih erupcija', objasnila je Jevrejeva. 'Na temelju njih napravili smo simulacije razina mora uz primjenu modela geoinženjeringa za narednih 100 godina.'

Tim je otkrio da bi podizanje razine oceana bilo vrlo veliko, čak i uz korištenje najekstremnijih mjera.

'Zaključili smo da bi najdjelotvorniji pristup bio kombinacija triju različitih tehnika za smanjenje razine CO2', rekla je Jevrejeva. Ti scenariji temeljili bi se na biološkim mehanizmima kojima bi se CO2 uklanjao iz zraka i pohranjivao u biomasi, tlu ili geološkim odlagalištima.

Tako bi se, primjerice, pošumljavanjem razina CO2 mogla smanjiti za 45 dijelova na milijun – što je znatno manje od količina stvorenih ljudskim djelovanjem. Razina CO2 smanjila bi se proizvodnjom biougljena za samo 35 dijelova, dok bi proizvodnja biogoriva bila nešto učinkovitija. Kombinacija svih triju tehnika smanjila bi količinu CO2 za oko 250 dijelova na milijun, što bi ograničilo podizanje razine mora na 20 do 40 centimetara.

Dr. Jevrejeva ističe da pohranjivanje ugljika ima i druge prednosti jer, za razliku od zrcala, smanjuje količinu CO2 u atmosferi.

'Zrcala su vrlo skupa, a njihova proizvodnja tehnički izuzetno zahtjevna – morate smjestiti 20 tona u orbitu Zemlje', objasnila je Jevrejeva. Slično je i s aerosolima koji su u malenim razmjerima već testirani u Rusiji. Iako bi SO2 za nekoliko desetljeća mogao smanjiti prosječne temperature za jedan stupanj Celzijusa, CO2 bi i dalje ostao u atmosferi. Simulacije su pokazale da bi ta tehnika dala slične rezultate kao velika vulkanska erupcija koja bi se ponavljala svaku godinu i pol.

'Prirodne vulkanske erupcije rashlađuju atmosferu i snižavaju razinu mora. Pratili smo različite scenarije u kojima bi se koristile jednake količine aerosola kao u erupcijama vulkana Mount Pinatubo 1991. godine. Čestice vulkanskog pepela završavaju u stratosferi i odbijaju zrake sunca, međutim ista količina CO2 i dalje se zadržava u atmosferi', rekla je Jevrejeva.

Znanstvenica upozorava da, osim toga, nitko ne zna kako bi aerosoli djelovali na okoliš, odnosno na ekosustave. Neka ranija istraživanja pokazala su da bi oni mogli izazvati povećanje kiselosti oceana.