Već treću godinu zaredom HDZ je u Saboru izvještaj pučkog pravobranitelja samo primio na znanje. Ovaj put zamjerili su mu paušalne i subjektivne ocjene, s čime s oporba baš i ne slaže
'Mi tvrdimo da izvješće nije sačinjeno sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju zato što se u završnom dijelu ocjena i prijedloga daju paušalne, usuđujem se reći, površne ocjene, političke opservacije, što nije posao pučkog pravobranitelja, a za koje bi bilo dobro da se baziraju na utvrđenim činjenicama. Naprotiv, one se baziraju na jednom općem dojmu ili subjektivnom osjećaju. Evo jedan primjer - kaže, unatoč notornoj činjenici da dio sudaca nije na stalnu dužnost imenovan samo po kriteriju stručnosti i sposobnosti u sudskom sustavu, nije stvoren niti djeluje mehanizam kojim bi se iz sustava eliminirali oni koji ne mogu zadovoljiti standarde učinkovitosti, kvalitete, nepristranosti, koji nisu mnogobrojni, ali utječu na lošu sliku. Dakle, ova ocjena nije potkrijepljena nijednim konkretnim slučajem, nego je notororna činjenica valjda iz novinskih napisa postala notorna', objasnila je HDZ-ova Ana Lovrin zašto će njezina stranka treću godinu zaredom izvještaj pučkog pravobranitelja primiti samo na znanje.
No u SDP-u kažu da je pučki pravobranitelj itekako nepristran te da se itekako brine za prava i sigurnost građana, njihovo povjerenje u institucije i vjeru da će ostvariti svoja prava. 'Ali koja je sigurnost građanima kada premijerka na aktualnom satu kaže da neće biti izmjena Zakona o radu i ukidanja stečenih prava radnika, a za pet dana pošalje zakon u proceduru koji govori totalno drukčije, odnosno ukida kolektivne ugovore. Gdje je onda sigurnost građana kad čelna i najodgovornija osoba izvršne vlasti funkcionira po načelu rekla pa porekla?' upitao je SDP-ov Igor Dragovan
Izvještaj je podržao i Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista koji je podsjetio na neka ministarstva koja pučkom pravobranitelju nisu uopće odgovorila na njegove upite. 'Jesmo li u Ustavu upisali odredbu da se odgovor na pučka pitanja i zahtjeve pučkog pravobranitelja sankcionira i po zakonu? Je li netko ikada smijenjen s javne dužnosti zato što nije odgovarao i ignorirao pučkog pravobranitelja? Je li izložen kritici ili javnoj sramoti zbog toga? Je li država nekome nadoknadila štetu zbog toga što državna birokracija nije riješila problem, pa čak ni nakon intervencije pučkog pravobranitelja? I onda se mi čudimo što se građani za zaštitu svojih prava više obraćaju Europskom sudu u Bruxellesu jer u Zagrebu ne mogu riješiti svoje probleme', zaključio je Lesar