Na sjednici Vlade u petak ministar financija Zdravko Marić predstavlja proračun za 2019. Prema dosadašnjim informacijama najveće povećanje dobit će Ministarstvo zdravstva. Još u srijedu ministar financija Zdravko Marić rekao je da je projekcija proračuna za iduću godinu bazirana na bazi stope rasta od 2,9 posto, što je na tragu predviđanja velike većine ovdašnjih i inozemnih analitičara
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnoj riječi osvrnuo se na posjet Kini koji je kaže, prošao jako dobro. 'Imali smo izvrstan susret s kineskim premijerom. Taj dijalog je otvoren i pozitivan i što je najvažnije popraćen je s dva ključna elementa: Kina želi unaprijediti gospodarsku suradnju s nama i izbalansirati trgovinsku razmjenu. Drugi je da će Hrvatska na proljeće biti domaćin summita Kine i 16 europskih zemalja', istaknuo je.
Kina se, kaže, želi otvoriti uvozu i to je sjajna šansa za hrvatsko gospodarstvo.
Osvrnuo se i na posjet Finskoj i susret s finskim premijerom. Oni kaže, imaju izvrsna iskustva u području inovacija i startupa.
vezane vijesti
Osvrnuo se i na pitanje migracija koje je dovelo do krivih informacija i uznemirenosti. 'Moramo davati točne i precizne informacije, ne uzbunjivati ljude. Što se tiče Marakeškog sporazuma, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova će podnijeti izvješće na Vladu da se razjasni o čemu se radi i onda ga poslati na Sabor', kazao.
'To je dokument koji nema pravno obvezujući karakter', istaknuo je premijer i dodao da se dokument treba objasniti javnosti.
Što se tiče rebalansa proračuna za 2018. kao i proračuna za 2019., premijer je istaknuo da su svi pokazatelji dobri i zato se predlaže rebalans koji ne predviđa povećanje rashoda. 'Imamo novi element, a to su jamstva za Uljanik koji će rashodovnu stranu proračuna opteretiti', kazao je. Istaknuo je da je uglavnom riječ o jamstvima koje je dala Vlada 2015.
Kao bitan element istaknuo je protestirana jamstava Uljanik grupe, koji će rashodnu stranu proračuna opteretiti "i s onim što možda nismo računali".
Podsjetio je da je u prvih šest mjeseci proračun bio u suficitu za 1,6 milijardi kuna, kazavši da se taj trend i nastavio te dodao da je ministrima kazao da od svih očekuje 'vrlo restriktivnu politiku u sljedećih mjesec i pol dana' kako bi do kraja godine proračun bio blizu ravnoteže.
'Dio ide za zdravstveni sektor, dio MUP-u zbog migracija, dio za politiku demografije, školstvo...S ovim rebalansom smo napravili što se moglo. Manjak državnog proračuna smo smanjili', poručio je Plenković.
U proračun EU uplatit ćemo 3,5 milijarde kuna.
'Ovaj proračun je racionalan i kvalitetan', istaknuo je Plenković. 'Želimo poslati poruku da smo Vlada koja zna kamo treba ići i kako planirati', poručio je.
Ministar financija Zdravko Marić predstavio je rebalans proračuna za 2018. i proračun za 2019. godinu.
Što se tiče makroekonomskog okvira, očekuje se stopa rasta 2,9 posto BDP-a.
'Izvoz roba i usluga je glavni pokretač zajedno s osobnom potrošnjom i investicijama. Domaća potražnja je glavni pokretč rasta', kazao je. Da nema porezne reforme, stopa rasta bila bi niža za 0,3 posto. ', istaknuo je među ostalim Marić.
Planira inflaciju ispod dva posto.
Manji PDV za lijekove
Na sve lijekove, receptne i bezreceptne, primjenjivat će se snižena stopa PDV-a od 5 posto.
Smanjit će se i oporezivanje božićnica i regresa. Do sada se oporezivao iznos veći od 2500 kuna, a po novom oporezivat će se iznos iznad sedam tisuća kuna.
PDV planiran je u iznosu od 58 milijardi kuna. Planir aprikupiti i više poreza na dobit i to u iznosu od 8,8 milijardi kuna.
'Kada gledate aposolutne iznose, iz općih izvora najviše se odnosi na povećanje za mirovine', kazao je.
Rashodi za zaposlene iznose 29 milijardi kuna što je povećanje za 1,1 milijardu kuna.
Materijalni rashodi 14,4 milijarde kuna, povećanje od 1,2 milijarde.
Najveća korekcija je napravljena na financijskim rashodima, to su uglavnom kamate.
'Da nema Uljanika, konstatirali bi višak u proračunu'
'Jedan dio sredstava možemo preusmjeriti na prioritete: dodatni izazovi migrantske krize, za Ministarstvo znanosti i kulture, imamo i sudske presude koje ćemo do kraja godine morati platiti, dio je za zdravstvo >(dvije trećine manje nego prošle godine).
Što se tiče ukupnog rezultata, imamo više prihode, jednake rashode. Da nema Uljanika, konstatirali bi višak u proračunu', zaključio je Marić.
'U dvije i pol godine uspjeli smo smanjiti troškove kamata za 2,3 milijarde kuna', pohvalio se Marić.
Subvencije će se također povećati.
Projekcija proračuna za iduću godinu temeljena je na stopi rasta BDP-a od 2,9 posto. Što se samih projekcija za iduću godinu tiče, proračun je baziran na stopi rasta od 2,9 posto. Mislim da smo na tragu velike većine analitičara, bilo domaćih, bilo inozemnih, uzevši u obzir sve elemente s kojima u ovom trenutku raspolažemo, po pitanju objavljenih makroekonomskih podataka, a isto tako i nekih naših očekivanja', kazao je Marić.
Ministar Marić najavio je da će na Vladi, uz prijedlog proračuna za iduću godinu, ići i tehnički rebalans proračuna za ovu godinu. Objasnio je to nešto boljim prikupljanjem prihoda i preraspodjelama na rashodovnoj strani, pri čemu je upozorio i na efekt državnih jamstava Uljaniku.
'Što se tiče ovogodišnjeg proračuna javnih financija, imat ćemo i veliki efekt protestiranih jamstava po pitanju Uljanika', rekao je Marić u srijedu.
Protestirana jamstva za Uljanik grupu, po njegovim riječima, do kraja godine mogu generirati trošak za državu i do 3,5 milijardi kuna.
'Da nema situacije sa Uljanikom, već sad bih vam bez ustručavanja rekao da ćemo ponovno imati višak u proračunu za 2018. godinu. S obzirom na Uljanik to ne mogu reći - moramo čekati kraj godine, ali mogu sa sigurnošću reći da će se, unatoč situaciji s Uljanikom i činjenici da ćemo morati za ovu godinu proknjižiti u statistiku javnog duga više od 3 milijarde kuna, javni dug kao postotak u BDP-u nastaviti smanjivati', poručio je Marić.
Marić je najavio da će se u petak na sjednici Vlade naći i paket izmjena poreznih zakona, koji su prošli prvo čitanje u Saboru, a sada su spremni za drugo.
