Ministarstvo financija ove je godine u lipnju izdalo na inozemnom tržištu kapitala obveznicu od 750 milijuna eura, a u srpnju na domaćem financijskom tržištu dvije tranše obveznica u ukupnom iznosu od 10,5 milijardi kuna, čime je pokrilo sve potrebe za zaduživanjem u 2018. godini.

Po Marićevim riječima, u Ministarstvu već prate međunarodno tržište za iduću godinu.

„U idućoj godini imamo jedno veće dospijeće obveznica koje su nominirane u američkim dolarima, u drugoj polovini godine, tako da je dijalog s investitorima, investicijskim bankama i svima koji su obično u tim procesima, već usmjeren za iduću godinu”, rekao je u telefonskoj izjavi za Hinu Marić, koji na indonezijskom otoku Baliju sudjeluje na Godišnjoj skupštini Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke.

Iduće godine, pojašnjava, dospijeva na naplatu inozemna obveznica, u visini od 1,5 milijardi dolara, dok na domaćem tržištu dolazi na naplatu obveznica od milijardu eura.

„U svakom slučaju, financijska odnosno investitorska zajednica dobro zna da su sa sređivanjem stanja javnih financija - balansiranim proračunom prošle godine, u prvih šest mjeseci ove godine čak i sa suficitom - potrebe za financiranjem kudikamo manje nego što su bile prije nekoliko godina", kaže Marić.

"Sada smo uglavnom fokusirani na daljnje korake i poduzimanje mjera da se struktura našeg javnog duga dodatno poboljša, da se prije svega trošak kamata i općenito sve vezano za javni dug unaprijedi te to također da jedan dodatni doprinos fiskalnoj konsolidaciji”, dodao je.

Nova strategija suradnje sa WB fokusirana na ljudske potencijale

Hrvatsko izaslanstvo, u kojemu su predstavnici Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke, sudjeluje na godišnjoj skupštini grupacije Svjetske banke (WB) i MMF-a u Indoneziji od 12. do 14. listopada.

Kako je Marić rekao, u razgovorima s predstavnicima Svjetske banke hrvatska delegacija stavila je naglasak na pripremu nove strategije suradnje, koja će biti definirana na pet godina, umjesto dosadašnjih četiri, a očekuje se da će biti finalizirana tijekom prve polovine iduće godine.

„Nova strategija bi se usmjerila na razvoj ljudskih potencijala, što je jedna nova inicijativa koju Svjetska banka poprilično zagovara”, kazao je.

Također, suradnja će i dalje biti usmjerena na podršku gospodarskom razvoju manje razvijenih regija, rekao je Marić, podsjetivši da je Svjetska banka već uključena u projekt Slavonije, Baranje i Srijema, kao i na podrška jačanju institucija i poboljšanju konkurentnosti poslovnog okruženja.

Dodao je da Svjetska banka i dalje daje podršku Hrvatskoj u nastojanju da se smanji javni dug i poboljša kreditni rejting te s tim vezano smanjivanje troška kamata i financijska konsolidacija.

Za kraj studenoga najavio je dolazak Misije MMF-a u Hrvatsku u sklopu regularnih konzultacija s MMF-om.

MMF-ova procjena rasta na tragu Vladine

Međunarodni monetarni fond (MMF) zadržao je u najnovijim prognozama procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,8 posto. Blago je povećao procjenu inflacije u ovoj godini s prethodnih 1,5 na 1,6 posto te očekuje nastavak pada stope nezaposlenosti s lanjskih 12,4 na 12 posto.

Istodobno, MMF je smanjio procjenu rasta globalnog gospodarstva u ovoj godini s ranijih 3,9 na 3,7 posto.

Osvrnuvši se na najnovije globalne projekcije rasta, Marić je istaknuo da je prognoza blago korigirana jer postoje negativni rizici u smislu povećanja kamatnih stopa na globalnoj razini te jačanje raznih trgovinskih barijera.

„Međutim, za Hrvatsku je MMF zadržao procjenu rasta na ranijoj razini od 2,8 posto, što je na tragu projekcija koje drže i HNB, vodeći ekonomski analitičari u Hrvatskoj i Europskoj komisiji, na kraju i hrvatske Vlade. Naravno da nam je drago da za Hrvatsku nije došlo do nikakvih korekcija što se tiče njihovih očekivanja”, istaknuo je.

Dodao je da i MMF, kao i Vlada, predviđa daljnje smanjivanje javnog duga u BDP-u i ove godine za Hrvatsku.

„To bi značilo već treću godinu zaredom da pada udjel javnog duga u BDP-u, čime bismo praktički u tri godine smanjili taj udio za gotovo 10 postotnih poena, što je među najbržim stopama smanjivanja javnog duga u cijeloj EU. I ono što je za Hrvatsku važno, kada gledamo odredbe pakta o stabilnosti i rastu, tzv. maastrichtske kriterije, to je gotovo trostruko brže od onoga što se tim odredbama propisuje”, ističe Marić.

U nedavno prihvaćenim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godine, Vlada procjenjuje da bi udjel javnog duga u BDP-u trebao u 2019. pasti na 71,5 posto, s ove godine projiciranih 74,5 posto. U 2020. bi trebao pasti na 68,5, a godinu dana kasnije na 65,4 posto.