Kako se u trećem krugu reformi više fokusiralo na PDV, a ne na plaće, Marić je Dnevniku rekao kako što se tiče poreza na dohodak, to je jedna od mjera koja se tiče povećanja praga kada starta stopa od 36 posto, međutim ima i rasterećenja ukupnog troška rada s obzirom da ukupni trošak doprinosa na plaće, dakle, postojeći doprinos za zdravstveno osiguranje, za ozljede na radu i nezaposlenost pada sa 17,2 na 16,5 posto.

'Ušteda, odnosno smanjivanje troška poslodavcima je ukupan iznos je između 900 i 950 milijuna kuna. To ipak nije tako mali iznos koji bi se trebao i morao osjetiti, ne samo izravno na plaćama nego i na većoj zaposlenosti', rekao je.

Kada je u pitanju brodogradilište Uljanik, podsjetio je da je Vlada prezentirala tri moguća scenarija:

'Ako nema strateškog partnera i ako se ne nađe adekvatan program restruktuiranja koji će privućni novog strateškog partnera, onda neki oblik novog insolventnog procesa će biti neizbježan', rekao je, a na pitanje znači li stečaj kraj Uljanika odgovorio:

'Nemojmo žuriti u zaključak da je to već tu. U ovom trenutku mi imamo jednu zaista izazovnu situaciju. Sredstava nema niti za plaće radnika niti za materijal. Postoje brojni ugovoreni brodovi i neki od njih nisu nikad ni započeti, a neki su u nekoj fazi dovršenosti. Ja, kao ministar financija, moram skrbiti u interesu svih poreznih obveznika', rekao je.

S obzirom da je zdravstvo 'spašeno' od sljedeće godine povećanjem doprinosa, Marić je upitan hoće li zdravstveni sustav biti racionaliziran. Odgovorio je potvrdno, ali nije izravno kazao hoće li se gasiti pojedine bolnice:

'Racionalizacija znači u smislu mreže bolnica, ali tu moramo biti vrlo oprezni. Dakle, tu treba napraviti temeljitu analizu koje bolnice za što trebaju. Ne mora nužno to značiti zatvaranje bolnica'.