U doba socijalizma i dvije Njemačke Chemnitz se zvao Karl-Marx-Stadt. Nekadašnje uporište lijevih ideja danas je poprište divljih okršaja između neonacista i antirasista. Prvi su prije desetak dana masovno izašli na ulice tog grada od 250.000 stanovnika bljujući vatru protiv stranaca i tražeći 'Njemačku za Nijemce', potaknuti uhićenjem sirijskog i iračkog imigranta osumnjičenih za ubojstvo njemačkog građanina kubanskog podrijetla.

Drugi su se prošlog vikenda okupili na masovnom koncertu pod parolom 'Ima nas više' i 'Srce umjesto mržnje', njih pedesetak tisuća, dajući glas protiv opasnog očijukanja s Njemačkom kakva je bila 1. rujna prije 79 godina, kada je Hitler napao Poljsku.

Čini se da neonacistička scena nije slučajna u Chemnitzu i saveznoj državi Saskoj. Krajnji desničari lako su posijali svoje ideje u dijelu Njemačke koji nakon ujedinjenja nije uspio postići istu razinu ekonomskog napretka kao drugi te imaju osjećaj da ih je Berlin zaboravio, a da su kancelarki migranti preči od njih samih.

Dok Angela Merkel poziva naciju na ustanak protiv mržnje, britanski Guardian to ocjenjuje kao izazov cijeloj Europi.

Političari i lijevog i desnog krila traže jaču prismotru krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), čiji su vođe u neonacističkim neredima marširali rame uz rame s pripadnicima krajnje desne Pegide, pokreta Domoljubnih Europljana protiv islamizacije Zapada. Vođa Socijaldemokrata (SPD) Andrea Nahles traži državnu kontrolu nad AfD-om, ali treća najveća stranka u njemačkom parlamentu nakon prošlogodišnjih izbora od toga je samo profitirala. Prema ispitivanju javnog mijenja RTL-a, od 14 posto prije događaja u Chemnitzu rejting AfD-a porastao je na 16, a SPD se odsklizao na 17 posto.

Uoči parlamentarnih izbora ove nedjelje populističkim Švedskim demokratima (SD) ispitivanja javnog mijenja davala su rekordnih 20 posto glasova (2010. imali su 5,7 posto). Premijer Stefan Lofven opisao je SD kao 'neofašističku stranku jednog programa'. Taj jedini program je 'kulturni nacionalizam', ideja o tome da je Švedska – nekadašnja 'humanitarna velesila', na glasu kao najliberalnija i najotvorenija prema migrantima - otvorena svima, bez obzira gdje su rođeni i koje su boje kože, ali uz uvjet da dolaze iz Danske, Norveške i Finske, uz stroži sustav radnih dozvola.

Oni traže više kazne za zločine uz korištenje oružja i seksualne zločine, veće ovlasti policije, smanjenje financijske pomoći tražiteljima azila i brže lifranje kućama onih kojima je azil odbijen. Stranka povezuje nasilne zločine s imigrantima, iako konkretne brojke pokazuju nešto sasvim drugo.

Inače, Šveđanima ekonomija ne ide loše. Godišnje imaju tri posto rasta, a nezaposlenost je najniža u zadnjih nekoliko desetljeća, unatoč tome što je u zadnjih šest godina azil tražilo 400.000 osoba, najviše u Europi po glavi stanovnika.

Milijuni su ostali bez struje u Osaki, Kyotu i okolici, milijun stanovnika je evakuirano. Broji se stotina ozlijeđenih i desetak mrtvih. Stotina zgužvanih automobila zapaljena je na hrpi, zatvorena je međunarodna zračna luka Kansai, otkazano sedam stotina letova, podivljalo more lomilo je i pribijalo na mostove tankere od 250 tona, vjetar je brijao 220 kilometara na sat... Tako je izgledala pokrajina Tokushima na zapadnoj obali Japana prošlog tjedna, kada ju je dohvatio tajfun Jebi, najgora tropska oluja na ovom području zadnjih četvrt stoljeća. Bio je to vrhunac orgijanja ljetnih oluja nakon rekordnih vrućina, povijesnih poplava i klizišta koji su ljetos u ovoj zemlji odnijeli stotine žrtava.

Ali Japanci ne mogu predahnuti. Samo dva dana kasnije nakon Jebija potres jačine 6,7 stupnjeva pogodio je vulkanski otok Hokkaido. Prva vijest: dvoje mrtvih, 140 ranjenih, 40 nestalih, masovni odroni zatrpali su kuće i ceste, šume su se odsklizale s brda u podnožje, zatvorena je zračna luka u Sapporu, 5,3 milijuna stanovnika ostalo je bez električne energije...

Možete li zamisliti hrpu 'kunića' na vašem tekućem računu da hrvatska Vlada donese odluku o povišenju minimalne plaće za 3400 posto? Takvo što moguće je samo u Venezueli, u kojoj je ove godine predviđeno milijun posto inflacije. Poslodavci ne znaju kako isplatiti tolike plaće jer je država zacementirala cijene. Izlaz je u bijegu: procjenjuje se da je u Kolumbiju prebjeglo tri milijuna građana, gdje su ih u početku dočekivali raširenih ruku kao Nijemci Arape, ali raspoloženje se mijenja. Za dvije trećine izbjeglica Kolumbija je koridor na putu prema Ekvadoru, Peruu (prihvatio ih je 400.000), Čileu i Argentini, a u Brazilu, gdje ih se sklonilo 100.000, baš nisu dobro došli. Migracija se ovih dana ubrzala nakon najave Kolumbije da će pooštriti režim ulaska, a šef UN-ove agencije za migracije Filippo Grandi prošli tjedan dramatično je upozorio da izbjeglička kriza u Južnoj Americi dosiže onu na Mediteranu.

Njegovo divno tijelo, njegova ljubav prema djeci, njegova snaga kojom kroti i jaše divljeg medvjeda... Tom uzvišenom salvom hvalospjeva Vladimiru Putinu započela je prva nedjeljna epizoda nove serije televizijskih izvješća o predsjednikovim tjednim aktivnostima na državnoj mreži Россия 1. Emisija je prikazana koji sat nakon velikih demonstracija na Crvenom trgu protiv nepopularne mirovinske reforme, ali o tome u njoj nije bilo govora, no zato je objavljena reportaža o Putinovu odmoru u Tuvi, zabačenom dijelu Sibira.

'Priroda je tamo divlja, ima i medvjeda. Za svaki slučaj tjelohranitelji su bili naoružani, iako će se medvjedi, a oni nisu glupi, ponašati primjereno kada vide Putina', komentirao je gost u studiju, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

P.S. Iranci vole ćudoređe, a iranske vlasti cenzuru. Televizija ne smije snimiti ženu kako jede krastavac ili bananu, što je, ajde, razumljivo. Ali što je provokativno u ženskom uhu koje se ne smije nazirati ispod marame ili u stražnjici bivola? U jednoj komediji cenzori su dopustili snimku svrgnutog šaha Reze Pahlavija, ali s odrezanom glavom, a na logu talijanskog nogometnog kluba Roma izbrisane su dojke vučice koja doji Romula i Rema. Isto je sa sumnjivim političkim idejama ili demonstracijama protiv rastuće inflacije, o čemu na televiziji ili radiju ne smije biti spomena.

Da izbjegnu cenzuru, ljudi su se prebacili na društvene mreže, ali cenzori su se domogli nekih od njih. Nakon ukidanja popularne aplikacije za slanje poruka Telegram, Iranci su se ipak dosjetili jadu. Škakljive poruke šalju na novčanicama! Njih je ipak teže cenzurirati.