Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je u srijedu u Šarm el-Šeiku kako je razumljivo da Hrvatska sudjeluje na skupovima Nesvrstanih jer je bila dio Jugoslavije koja je osnovala taj pokret te kako je važno da Hrvatska surađuje sa što više zemalja ne bi li lakše prebrodila krizu
'Bilo je logično da Hrvatska sudjeluje na samitu Nesvrstanih, kao i na prijašnjim samitima, jer je Hrvatska bila dio državne zajednice koja je u tom pokretu bila članica. Jugoslavija je bila osnivač ove velike zajednice nesvrstanog svijeta', rekao je Mesić hrvatskim novinarima u egipatskom ljetovalištu na Crvenom moru, gdje kao gost sudjeluje na XV. samitu Pokreta nesvrstanih.
'To je veliko tržište. Ako želimo lakše prebroditi krizu, trebamo surađivati s cijelim svijetom, a ovdje je više od sto zemalja koje žele surađivati s Hrvatskom', rekao je hrvatski predsjednik.
Mesić se na rubu sastanka sastao i s kubanskim čelnikom Raulom Castrom. Kako se doznaje od izvora iz predsjednikova ureda, tijekom razgovora je obostrano izražena spremnost za jačanje bilateralnih odnosa, osobito gospodarskih, a bilo je riječi i o mogućem posjetu predsjednika Mesića Kubi ove jeseni. Mesić i Castro razgovarali su i o politici nove američke vlade predsjednika Baracka Obame, posebno prema Kubi, te o učincima svjetske gospodarske krize, doznaje se.
Na sastanku u Šarm el-Šeiku, koji je u srijedu prijepodne otvorio egipatski predsjednik Hosni Mubarak, okupila su se izaslanstva 118 zemalja članica Pokreta nesvrstanih te zemalja promatrača, među kojima je i Hrvatska.
Uz 60-ak predsjednika država ili vlada na skupu sudjeluje i glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon, koji je u pozdravnom govoru ocijenio da su se 'uvjeti u svjetskoj politici drastično promijenili i da se svijet suočava s teškom krizom koja prijeti svjetskoj sigurnosti'.
'U ovim kritičnim vremenima trebamo gledati na osnovna načela nesvrstanosti kako bismo odgovorili na te izazove', kazao je Ban Ki-Moon.
Mesić drugi put sudjeluje na sastanku na vrhu Nesvrstanih, a na prošlom skupu u Havani na Kubi 2006. sudjelovao je kao prvi hrvatski predsjednik države ili vlade nakon stjecanja neovisnosti.
On bi u četvrtak u radnome dijelu sastanka trebao održati govor. Očekuje se da će podsjetiti na Titovu ulogu u Pokretu nesvrstanih i zauzeti se za stvaranje novoga svjetskog poretka.
Pokret nesvrstanih danas okuplja 118 zemalja članica te 16 zemalja sa statusom promatrača. Članice su gotovo sve afričke te većina azijskih i latinoameričkih zemalja, a od europskih država punopravna članica je jedino Bjelorusija. Osim Hrvatske, status promatrača ima još 15 zemalja, među kojima su Kina, Brazil, Meksiko, Srbija i BiH.
