Politički analitičar Davor Gjenero smatra da je Josipović počeo ispravljati greške koje je radio u početku. 'Ovo otvaranje prema Bosni i Hercegovini i centriranje hrvatske politike prema konsolidaciji te zemlje izuzetno je korisno', smatra Gjenero.

Prema njegovu mišljenju, Josipović nije rekao ništa sporno prilikom svog prvog posjeta BiH i u govoru u parlamentu te zemlje, osim što ga nije uskladio s Vladom, pa je tako pomogao radikalizaciji Hrvata u BiH i njihovom približavanju Dodiku.

Najlošijim potezom u proteklih 100 dana Gjenero smatra njegov susret s Borisom Tadićem odmah nakon što je ovaj 'minirao' hrvatsko-slovenski samit na Brdu kod Kranja i na taj način mu pružio izlaz iz svojevrsne međunarodne izolacije zbog tog poteza. Također je pomogao Tadiću da nametne model asimetričnih odnosa u kojima on sebe vidi kao lidera u regiji.

'Taj potez možemo pripisati njegovom političkom neiskustvu ili lošem radu političkih savjetnika. Također, za Josipovića može predstavljati teret njegov populizam iz predizborne kampanje, kada je glasao protiv dobrog arbitražnog sporazuma sa Slovenijom jer se situacija s referendumom prilično nepovoljno razvija. Sve skupa je mogao biti bolji, ali nije napravio neku posebnu štetu', rekao je Gjenero.

On još uvijek daje prednost bivšem predsjedniku Stipi Mesiću za kojega kaže da je imao bolji politički instinkt te se bolje snalazio u kohabitaciji s Vladom.

Raos: Loša kadrovska križaljka

Politički analitičar Višeslav Raos kaže da se po potezima Ive Josipovića vidi da mu nedostaje operativnog političkog iskustva bez obzira na brojne političke funkcije koje je obnašao kao saborski zastupnik i gradski vijećnik te kao čovjek koji je pomagao u transformaciji SDP-a iz komunističke u socijaldemokratsku stranku.

'Sam odabir kadra, način na koji je složio ured te način vladanja i koordiniranja pokazuju nesnalaženje u operativnoj politici i pokušaje dodvoravanja svojim biračima', objašnjava Raos. Na krilima očekivanja javnosti i slaganjem savjetničkih timova, objašnjava Raos, počeo je voditi politiku za koju ne bi bilo dobro da se pretvori u vladu u sjeni jer to nije njegova ni politička ni ustavna obaveza.

'Njegovo nametanje kao nekakvog šefa oporbe na Pantovčaku bilo bi kontraproduktivno za oporbu jer bi to značilo da njen šef nije dovoljno spreman preuzeti vlast', mišljenja je politolog Raos.

On se osvrnuo i na njegov prvi posjet BiH za koji smatra da je ipak trebao biti koordiniran s Vladom, bez obzira na specifičan odnos HDZ-a prema BiH.

Drugi je posjet nešto drugo, jer je prepoznao trenutak kada je Vlada potpuno zauzeta problemima na unutarnjem planu da kao predsjednik preuzme aktivnu vanjsku politiku kojom će pridonijeti procesu stabilizacije u regiji i pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.

Raos je zadovoljan time što Josipović odabire regionalne i europske destinacije za svoja putovanja, za razliku od bivšeg predsjednika Mesića koji je volio egzotične destinacije. Preporučio je predsjedniku Josipoviću da više koristi bivše diplomate koje je okupio u uredu, poput Pare i Klisovića, a manje savjete Dejana Jovića.

Što se tiče najavljenog smanjenja predsjedničkih ovlasti, Raos smatra da to ne bi bitno trebalo smanjiti njegovu ulogu. Ističe da je jasno da se te promjene provode pod egidom nastavka sukoba na relaciji Pantovčak-Markov trg, a ne iz stvarne potrebe za uređenjem tog problema.