Od petnaestak država koje je ove godine posjetio predsjednik Stjepan Mesić, čak ih je 12 izvan euroatlantskoga kruga. Mesić u tome razdoblju nije bio u bilateralnom posjetu ni jednoj zemlji članici EU-a
Početkom travnja bio je u Njemačkoj i Francuskoj, ali ne u sklopu odnosa Hrvatske s tim zemljama, nego na proslavi 60. obljetnice NATO-a, kada je u članstvo Saveza primljena i Hrvatska.
U istome mjesecu posjetio je i Bugarsku, gdje je sudjelovao na međunarodnom Energetskom summitu održanom u Sofiji. U prvih devet mjeseci ove godine Mesić je zato boravio u Tadžikistanu, Armeniji, Egiptu, Kubi, BiH, Makedoniji i Srbiji.
Ono što je na marginama interesa Ministarstva vanjskih poslova, odnosno izvan vanjskopolitičkih prioriteta hrvatske Vlade, upravo Mesić uporno gura u uvjerenju da Hrvatska i u drugim dijelovima svijeta može i treba tražiti svoje interese.
Mesić je tako u svibnju ugostio predsjednika Kine Hu Jintaoa, s kojim je u Zagreb doputovalo stotinjak kineskih gospodarstvenika. Sredinom svibnja u Jordanu je predstavljao Hrvatsku na Svjetskom gospodarskom forumu, a u istome je mjesecu boravio i u Tadžikistanu te Armeniji.
No još uvijek ne postoji, ili barem javnosti nije poznata, konkretna analiza ekonomske učinkovitosti Mesićeve gospodarske diplomacije u tom dijelu svijeta. Koliko su ti posjeti donijeli konkretnih poslova ili investicija u korist Hrvatske, nije poznato.
Osim potpisivanja općih sporazuma o gospodarskoj suradnji ili zajedničkih izjava o prijateljstvu, javnost nije upoznata s realnim učincima Mesićeve gospodarsko-diplomatske kampanje po egzotičnim destinacijama.
'Dužnost šefa države je otvarati vrata svih zemalja s kojima bi Hrvatska mogla kroz suradnju ostvarivati gospodarske i druge interese. Nije na predsjedniku države da sklapa konkretne poslove, nego da otvara mogućnosti i stvara uvjete za razvitak gospodarske suradnje', rekli su za Slobodnu Dalmaciju u Uredu predsjednika.
No u Uredu predsjednika ne slažu se s ocjenom da od Mesićevih posjeta dalekim zemljama hrvatsko gospodarstvo nije imalo nikakve koristi. Službeni posjeti predsjednika Mesića zemljama izvan euroatlantskoga kruga imali su u nekim slučajevima i vrlo konkretne rezultate, pa su brojne hrvatske tvrtke uspjele ugovoriti poslove u izvaneuropskim zemljama.
Primjerice, tvrtka Dok-Ing navodi da je 'veliku ulogu u plasmanu protuminskog biznisa odigrala hrvatska diplomacija i predsjednik Stjepan Mesić'.
