Iako predsjednik nema velike operativne ovlasti, neosporno je da on svojim djelovanjem, kako u odnosu na izvršnu vlast tako i na vanjskopolitičkom planu, daje osnovni ton državnoj politici i određuje smjer u kojem se društvo kreće, navodi dnevnik.

Kako korijen predsjednikova političkog djelovanja proizlazi iz sustava vrijednosti koje zastupa i koje ga definiraju kao političara, nije svejedno hoće li na Pantovčaku nakon nedjelje stolovati Kolinda Grabar-Kitarović ili Zoran Milanović.

U programima oboje kandidata teško je izdvojiti konkretne točke na osnovi kojih bi birači mogli zaključiti da će netko od njih dvoje biti bolji predsjednik. Međutim, oboje su dobro poznati javnosti pa nema dvojbe da će velik dio birača sud donijeti na temelju njihove dosadašnje političke karijere.

Aktualna predsjednica na vlast je došla na krilima Karamarkova HDZ-a koji je tada još uvijek u opoziciji okupljao širu desnu političku platformu. Predsjednica se na koncu priklonila Plenkoviću i riješila se dvojice ključnih savjetnika koji su utjelovili desnu struju HDZ-a na Pantovčaku.

Istodobno je napravila 'ideološki' zaokret izjavljujući da je ZDS ustaški, a ne povijesni hrvatski pozdrav, što je bio povod konačnog raskola na konzervativnoj političkoj sceni, čije je krajnje desno krilo kao odmazdu predsjednici u političku orbitu izbacilo Miroslava Škoru.

Milanovićev je najveći krimen što je popustio raskrstiti s dotadašnjim načinom vođenja države i pokrenuti reforme od kojih je ključna reforma javne uprave.

Milanovićeva pozicija političara lijevoliberalne orijentacije vrlo je jasna i on tu nema što skrivati. Zbog stanja na desnici pozicija Kolinde Grabar-Kitarović mnogo je složenija, donosi u analizi Večernji list.