Na popisu proizvoda za testiranje na virus SARS-CoV-2, koji nam je na naše traženje dostavio HALMED, nalazi se ukupno 115 testova koji su stavljeni u promet u RH. Riječ je o obje vrste testova na koronu, i brzim antigenskim i PCR testovima, na koje je Hrvatska od početka pandemije potrošila više od milijardu kuna, nešto manje od iznosa koji smo potrošili na liječenje oboljelih od covida.

Svi testovi na našem tržištu su uvezeni – osim jednoga, onog tvrtke Biognost iz Zagreba.

Ova tvrtka, koju su osnovali Mirjana Marchiotti Ulip i njezin suprug Ivan Marchiotti, djeluje više od 23 godine, a bavi se in vitro dijagnostikom, u koju među ostalim spadaju covid testovi, i na početku pandemije u prvoj polovici 2020. godine zabilježila je značajan pad prihoda.

Samo u travnju i svibnju 2020. pad prometa iznosio im je 23 posto. 'Kad je krenuo lockdown, zdravstvene ustanove su se više-manje orijentirale na tretman covid pacijenata, tako da su se radili samo hitni zahvati i hitna dijagnostika dok je sve ostalo mirovalo, tako da nam je pad prometa bio značajan. Nekih 23 posto u travnju i svibnju 2020.', kaže nam prokuristica tvrtke Biognost Mirjana Marchiotti Ulip.

Tvrtka je poznata na tržištu kao renomirani proizvođač dijagnostike, pa tako proizvode serume za određivanje krvne grupe, testove za trudnoću, ovulaciju, testove na droge, tumorske markere, reagense za histopatologiju i mikrobiologiju. Prethodno je Marchiotti Ulip godinama radila u ljekarni dok je njezin suprug u privatnike otišao iz Imunološkog zavoda.

Iako se lockdown negativno odrazio na njihov promet, pad je bio kratkog vijeka.

'Zbog velikog pada prometa dobili smo sredstva za očuvanje radnih mjesta, no brzo smo se prilagodili novonastalim okolnostima i počeli proizvoditi covid testove. Pojedinačne testove od nas su kupovali stomatolozi i male ordinacije, no brzo smo počeli dobivati upite iz inozemstva, tako da smo u prošloj godini ukupno prodali oko 275 tisuća brzih testova na koronu', kaže nam Marchiotti Ulip.

Iako su njihovi testovi za covid, ali i onaj koji zasebno detektira virus gripe i koronavirusa, registrirani na našem tržištu, izvoz im je u prvom planu.

'U prošloj godini od 275 tisuća prodanih testova izvezli smo njih 215 dok smo u 2021. godini na tržište plasirali oko 360 tisuća testova, a od toga broja izvezli smo blizu 200 tisuća', dodaje.

Na pitanje tko u Hrvatskoj kupuje njihove testove i zašto testovi domaće proizvodnje nisu zastupljeniji, kaže da su nešto prodali preko distributera robnim zalihama.

'No u međuvremenu su se pojavile različite firme za koje nikada nismo čuli i koje uvoze testove, u porijeklo ne ulazim, no nastala je velika deregulativa. Zna to i naša agencija i apeliraju da prijavljujemo sve takve situacije, međutim nismo mi tu da budemo žandari. Radimo svoj posao po tri ISO-va standarda. Naš test za koronu validiran je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo', kaže Marchiotti Ulip.

Uspjeli su postići i to da njihovi koronatestovi budu priznati i na europskoj listi i na toj su listi jedini iz Hrvatske.

Na pitanje jesu li se javljali na javne natječaje sami, mimo distributera, odgovara: 'Jesmo, no nikada nismo dobili rezultate. Javljamo se uvijek i za robne zalihe i na natječaje puno zavoda, no roba dolazi direktno iz Kine. Naravno da cijena može biti niža jer ti dobavljači nemaju obvezu održavanja sustava kvalitete, koje moraju ispunjavati proizvođači', napominje.

Na pitanje jesu li isti kriteriji za testove koji su proizvedeni u Hrvatskoj ili one iz Kine, odgovara: 'Testovi bi trebali proći iste postupke. Robne zalihe nas pozovu, damo im ponudu, no nikada nismo dobili odgovor ni jesmo li prošli, niti tko je dobio i s kojim cijenama. To su pozivni natječaji, to nije javna nabava u pravom smislu riječi. Ne bih o skrivenim motivima, ali smatrala bih korektnim da kada se javite na javni poziv, dobijete neke rezultate. Ponekad se postavljaju čudni kriteriji koji nemaju logike, ali u principu ne protestiramo.'

Ipak, progovara o nelogičnosti hrvatskih regulatora kada je u pitanju nabava testova. Naime jedan od kriterija nabave testova hrvatskih robnih zaliha taj je da morate biti registrirani u tri države Europske unije. 'To je nonsens jer kada u jednoj državi članici EU-a registrirate proizvod, nemate nikakvu drugu obavezu registrirati te testove unutar EU-a. Zašto bi jedna Njemačka ili Italija, koje kupuju od nas, posebno registrirale kada ne moraju?!' ističe.

Napominje da su od zemalja EU-a posebno registrirani testovi samo u Hrvatskoj i Bugarskoj, koja, dodaje naša sugovornica, ima poseban sustav i u nju su, kaže, izvezli velike količine testova.

'Puno više dobivamo na tenderima u svijetu nego u Hrvatskoj. Tu su očito neki drugi kriteriji, ja ih neću komentirati da ne bacim sumnju na ovo ili ono, ali činjenica je da će ovdje uvijek proći 50, 80 posto skuplji proizvod od onoga što mi ponudimo. To što u Hrvatskoj nije dobro drugima je odlično', kaže Marchiotti Ulip.

Tvrtka Biognost ima i sestrinske tvrtke u Beogradu i Sarajevu dok im je proizvodnja u Zagrebu. Planiraju proizvoditi i PCR testove jer će, kaže, Marchiotti Ulip, ova situacija očito potrajati.

Na pitanje može li se kod nas uspješno poslovati bez politike, odgovara: 'Može! Kako ne, mi nemamo nikakve veze s politikom. Mi smo samo pasivni promatrači. Nama je bitno da održavamo svoje sustave kvalitete.'

A trenutno im se smiješi ogroman posao jer su u fazi skeniranja velike multinacionalne tvrtke sa sjedištem u SAD-u koja želi da im Biognost proizvodi komplementarne proizvode za europsko tržište.

Ako dođe do realizacije tog posla, a riječ je, kaže Marchiotti Ulip, o enormnim količinama koje bi trebali isporučiti, planiraju izgraditi novu proizvodnu halu.

'Imali smo rekordnu prošlu godinu, a ova nam je još bolja', zaključuje Marchiotti Ulip.