Predloženom reorganizacijom pravosudne mreže, koju bi vlada uskoro trebala uputiti u saborsku proceduru, unatoč smanjenju broja sudova građani bi trebali imati brže, učinkovitije i kvalitetnije sudovanje pa bi se kroz par godina prosjek trajanja prvostupanjskog građanskog postupka s nešto više od 460 dana trebao smanjiti na europski prosjek od oko 270 dana, doznaje se u Ministarstvu pravosuđa.
'Građani će i dalje svoje pravosudne probleme rješavati na istim mjestima kao do sada, a mali izuzetak su kazneni predmeti koji će se rješavati u sjedištima', kazao je ministar Orsat Miljenić predstavljajući reformu kojom bi se do srpnja 2015. trebalo ukinuti 44 općinska te 40 prekršajnih sudova.
Drugostupanjski sud birati će 'bubanj'
Prođe li zakon dva saborska čitanja uz teritorijalnu reorganizaciju najznačajnija izmjena dogodit će se u drugostupanjskim postupcima. Za njih će, ubuduće biti nadležni svi sudovi u Hrvatskoj, jer će sve 'općinske' presude koje zahtjevaju odluku višeg županijskog suda iću u bubanj koji će nasumično određivati tko će donositi drugostupanjsku odluku.
'Ono što smo zamislili jest da presude kada su napisane idu u sustav i da sustav određuje koji je županijski sud nadležan. Svi županijski sudovi nadležni su za sve predmete i bilo koji predmet ide tamo gdje ga dodijeli algoritam', pojasnio je ministar.
Osim što vjeruju da će na taj način ubrzati rješavanje postupaka, u ministarstvu smatraju da će micanje žalbenih postupaka iz lokalnih sredina postići ravnomjernu opterećenost drugostupanjskih sudaca te kvalitetnije odluke. Sve bi to trebalo dovesti i do ujednačavanja sudske prakse te u konačnici smanjenja trajanja sudskih postupaka. Iako predložene promjene državi neće uštedjeti novac u ministarstvu vjeruju da će postupci na kraju biti jeftiniji građanima koji će brže dolaziti do pravde.
Hrvatska podijeljena u 15 pravosudnih područja Nova pravosudna mreža dijeli Hrvatsku na 15 pravosudnih područja tako da se ustanovljava 15 županijskih, 23 općinska i 21 prekršajni sud. Reorganizacija polazi od ideje da se na području svake županije ustanovljuju po jedan općinski i jedan prekršajni sud čije će sjedište biti u lokalnim županijskim sudovima, dok bi sadašnji općinski i prekršajni sudovi koji prestaju s radom postali stalne službe novoustanovljenih sudova.
Svi 'novi' općinski sudovi nalazit će se u sjedištu županija, s izuzetkom Zlatara koji će zbog nove neiskorištene zgrade imati sud umjesto Krapine, dok će se zagrebački Općinski građanski sud podijeliti na sudove za sjeverni i južni dio metropole.
Tzv. stalne službe rješavat će sve slučajeve osim kaznenih, obiteljskih i radnih sporova o kojima će se odlučivati u sjedištima. U ministarstvu pojašnjavaju da im je cilj u budućnosti dobiti specijalizirane suce koji će podići kvalitetu pa odbacuju kritike da će nekim skupinama takvom odlukom dodatno otežati 'pristup pravdi'.
Rješavanje kaznenih predmeta u središtima, smatraju, povoljno će utjecati i na mobilnost sudaca, a u konačnici će smanjiti potrebu novih zapošljavanja jer će se problemi riješiti kvalitetnijom podjelom posla.
Sudačke će redove pojačati i dosadašnji predsjednici ukinutih sudova, a s obzirom da će se novim središtima mijenjati nadležnost na njima će se morati izabrati novi predsjednici. No, u ministarstvu se doznaje da će većina dosadašnjih predsjednika ipak ostati u statusu vršitelja dužnosti, kako se cijela reforma ne bi promatrala kroz prizmu kadrovskih promjena.
