U Ministarstvu vanjskih poslova potvrđeno nam je danas da je Hrvatska deblokirala put Srbije u Europsku uniju, to jest da je dala pisanu suglasnost za početak definiranja pregovaračke pozicije Europske unije za Poglavlje 23. Profesor međunarodnih odnosa dr. Dejan Jović ističe kako je to razuman potez Hrvatske, koja je u ovom trenutku i sama- zbog nestabilne vlade i širenja nacionalizma, pod povećalom međunarodne zajednice. Uvjeren je kako bi bilo najbolje da pustimo Srbiju u pregovore i da onda u pregovaračkom procesu utječemo na nju.
Iz Ministarstva vanjskih poslovaporučuju kako je Hrvatska dala suglasnost za početak definiranja pregovaračke pozicije EU-a za Poglavlje 23 nakon što je osigurala da u pregovarački proces Srbije budu ugrađeni javnosti poznati hrvatski zahtjevi: puna suradnja Srbije s Haškim sudom, puna primjena domaćih i međunarodnih obveza Srbije u zaštiti manjinskih prava, znači i prava hrvatske manjine u Srbiji, i isto tako cilj izbjegavanja konflikata pravosuđa u procesuiranju ratnih zločina. Dodaju i kako će se sama odluka o otvaranju poglavlja 23 i 24 donijeti tek nakon što cjelovite pregovaračke pozicije Europske unije budu jednoglasno usuglašene.
Stručnjak za međunarodne odnose, profesor na Fakultetu političkih znanosti, dr. Dejan Jović smatra kako je deblokiranje Srbije na putu u EU razumna odluka u ovom trenutku, ali i da Hrvatska samo kroz bilateralne odnose može osigurati da Srbija poštuje manjinska prava Hrvata u Srbiji ili da izbjegava konflikt pravosuđa u procesuiranju ratnih zločina.
'Čini mi se da je to razumna odluka jer se Hrvatska našla u situaciji da solira u Europskoj uniji i nije bilo nikakvih naznaka da bi joj se neka druga zemlja pridružila u tako opreznom stavu prema pitanju pregovora sa Srbijom. To pokazuje povratak realističnoj procjeni o tome što Hrvatska u EU uopće može, a naročito što može u ovom trenutku. Naime, hrvatska pozicija u ovom trenutku je, prije svega, pozicija nove članice, male zemlje koja se tek nedavno pridružila EU-u i to nakon dosta ozbiljnih upozorenja da možda nije spremna za ulazak u EU. Hrvatska danas pokazuje da se nije reformirala onoliko koliko je najavljivala da će biti reformirana i to slabi našu poziciju unutar EU. Nismo se uspjeli afirmirati kao pozitivan 'dodatak' uniji, a pozicija nam je oslabljena i zbog porasta nacionalizma koji sad već predstavlja ozbiljan reputacijski problem', upozorava dr. Jović.
Reteriranje ministra vanjskih poslova Mira Kovača u odnosu na Srbiju smatra dobrim jer je bilo došlo do velikog raskoraka između toga kako MVEP pod njegovim vodstvom vidi snagu Hrvatske u EU i njezine stvarne snage.
'Kovač je reterirao i to je dobro. On nije bio dobro procijenio moć svoje zemlje pa je izletio, precijenio je našu ulogu, pogrešno je procijenio percepciju i sebe i drugih u Europi. Sličnu grešku je bila napravila i Slovenija kad je blokirala Hrvatsku pa se na kraju morala prilično ponižavajuće povući.', kaže Jović.
Upozorava i da je hrvatska vlada slaba i da se to se ne vidi samo kod kuće, nego i izvana. Istovremeno, Aleksandar Vučić je osnažen izborima, ima stabilnu vlast – na unutarnjem planu pokazuje autokratske tendencije, ali na vanjskopolitičkom planu se pokazuje korisnijim samoj EU, pogotovo zbog izbjegličke krize.
'Broj tekstova koji se vani pojavljuje o hrvatskom povratku u nacionalizam pa čak i ekstremizam (zbog imenovanja ministra Zlatka Hasanbegovića te dolaska na visoke državne pozicije nekih ekstremnih desnih političara slabi našu ionako slabu poziciju. Hrvatska je malena i slaba i nije u poziciji postavljati svoje uvjete i postizati nešto takvim potezima kakav je bio blokada Srbije. Hrvatskoj je puno pametnije bilo da pusti Srbiju da krene u pregovore pa onda pokuša u pregovaračkom procesu na njih utjecati. Tako se ne bi izlagala riziku da dodatno antagonizira druge zemlje, posebno ne u sadašnjoj situaciji kad je Vlada slaba, a zemlja pod ozbiljnim monitoringom zbog porasta nacionalizma u Hrvatskoj.', zaključio je Jović.
