Ako bi se formalno gledalo, ministar Miljenić je rekao da Ministarstvo pravosuđa nema dugovanja jer plaća sve na vrijeme.

'Međutim odgovorni smo za sudove i državna odvjetništva koja imaju određena dugovanja, i to prvenstveno za intelektualne usluge, dakle za vještake i odvjetnike po službenoj dužnosti. Ukupno dugovanje iznosi nešto manje od sto milijuna kuna i nekako se nosimo s time. Smanjujemo taj iznos, ali dug još postoji. Plaćamo u rokovima i okvirima koliko možemo. Sudovi rade, a mi im doznačujemo sredstava koliko imamo', pojasnio je Miljenić.

Reorganizacija pravosudnog sustava, kako je naglasio, prvenstveno je namijenjena građanima kojima donosi brže i kvalitetnije postupanje sudova zahvaljujući mobilnosti predmeta i sudaca, kao i bolje korištenje resursa, a što znači manje zapošljavanje u pravosuđu.

'Hrvatsku smo podijelili u 15 pravosudnih područja u kojima je županijski sud te jedan temeljni, odnosno općinski sud, zatim državno odvjetništvo i prekršajni sud. Ostali sudovi postaju stalne službe tog suda. Tako građani neće morati putovati, već će sve rješavati tamo gdje su i do sada, a suci će putovati po potrebi', pojasnio je Miljenić.

Na upit hoće li biti kakvih promjena u teritorijalnoj reorganizaciji pravosudnih područja, Miljenić je odgovorio da je to stvar javne rasprave koja je u tijeku, tako da su korekcije moguće ovisno o broju predmeta, stanovnika i prometnoj povezanosti.

'Koprivnički Općinski sud pripojen je križevačkom zbog povezanosti i blizine. Potpuno je nebitno to što je uloženo 30 milijuna kuna u zgradu pravosuđa u Koprivnici koja neće biti sjedište pravosudnog područja. Zgrada će se i dalje koristiti za sudovanje, u njoj će biti i više sudaca u pojedinim segmentima, a građani Koprivnice će obavljati svoje potrebe gdje i sada. Želimo u Hrvatskoj napraviti mrežu tako da znamo gdje ćemo ulagati jer nam se prečesto događalo da gradimo tamo gdje nije bilo predmeta, kao što je slučaj u Zlataru', objasnio je Miljenić.

Reorganizacije, kako je naglasio, neće biti, već će se broj zaposlenih u pravosuđu smanjivati prirodnim odljevom.

'Hrvatska je druga zemlja u Vijeću Europe s obzirom na broj sudaca po stanovniku. Dakle sudaca i državnih odvjetnika imamo dovoljno. No bez mobilnosti i većih područja nisu podjednako opterećeni. Ovdje u Varaždinu imamo optimalnu opterećenost i to je jedno od sređenijih područja', ustvrdio je ministar dok je predsjednica Županijskog suda Snježana Hrupek Šabijan dodala da su dobre reakcije sudaca na reorganizaciju.

Ministar se pohvalio kazavši da je danas, gledajući unatrag nekoliko godina, najmanji broj zatvorenika u hrvatskim zatvorima: 'Trenutno imamo 4.500 zatvorenika, a nekoć ih je bilo 5.200, pa i više.'

'Zatvori, koje treba obnoviti, rasterećeni su zahvaljujući probaciji kojom je zahvaćeno 2.500 'klijenata', no bitno je da se istovremeno nije smanjila sigurnost građana. Pravosudnih policajaca nemamo dovoljno, već koliko to možemo s obzirom na gospodarske okolnosti. Prije dvije godine trošili smo 23 milijuna kuna na prekovremene, sada smo pali na osam, a sigurnost je na razini. No daljnje uštede nisu realne', upozorio je Miljenić.