Tvrdnja iz teksta kako su veteranske mirovine u prosjeku dvostruko veće od običnih mirovina nije točna. Naime, viši iznos imaju samo hrvatski ratni vojni invalidi koji su u invalidskoj mirovini zbog djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti nastaloj zbog sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Autor članka navodi kako braniteljske mirovine prima ukupno 113.807 hrvatskih branitelja ili članova njihovih obitelji. Od ukupnog broja 71.366 branitelja prima mirovinu po osnovi Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u prosječnom iznosu od 5616 kuna, a 35.659 branitelja prima mirovinu priznatu prema općim propisima, ali uz povlastice iz spomenutog zakona u prosječnom iznosu od 2511 kuna. Tu je još 6782 pripadnika HVO-a s prosječnom mirovinom od 2964 kune. Riječ je o ukupnom godišnjem trošku od 6,1 milijardu kuna, koji čini 15,7 posto svih mirovinskih troškova.

Napominjemo kako je od ukupno 1.233.211 umirovljenika samo 56.079 u invalidskoj mirovini po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, po kojem prosječni iznos invalidske mirovine iznosi 5.526,57 kuna. Ostali hrvatski branitelji bez statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida ostvaruju starosnu mirovinu u gotovo istom iznosu kao i opća populacija. Dakle ne može se govoriti o 113.807 braniteljskih mirovina, već o 56.079 i 6778 mirovina pripadnika HVO-a. Još jednom ističemo da su svi navedeni umirovljenici HRVI (temeljem ozljede, ranjavanja, bolesti, zatočenja u logoru), dakle osobe kojima je nadležno tijelo vještačenja u HZMO-u utvrdilo da imaju tjelesno oštećenje te opću ili djelomičnu radnu nesposobnost, zbog čega su umirovljeni. Ministarstvo, niti bilo koje drugo javnopravno tijelo, ne može utjecati na odluku liječnika koji utvrđuju ima li netko pravo na invalidsku mirovinu ili ne. Što se tiče 35.659 branitelja koji primaju mirovinu priznatu prema općim propisima, ali uz povlastice iz spomenutog zakona, navodimo kako se radi o minimalnim povećanjima koja te branitelje dovode u poziciju prosječne ili još uvijek ispodprosječne mirovine. Udio braniteljskih mirovina u ukupnom broju mirovina je manji od pet posto.

U nastavku teksta autor navodi kako stručnjaci ističu da bi se troškovi branitelja mogli ograničiti i bolje raspodijeliti kada bi se uveo imovinski cenzus te zaključuje kako se braniteljska prava u pravilu odnose na cijelu braniteljsku populaciju ili određenu kategoriju unutar te populacije, neovisno o imovinskom statusu pojedinca, pa se može dogodili da uspješni poduzetnik ili bogati nasljednik sa statusom branitelja koristi povlastice za sebe ili svoju obitelj bez ikakvog stvarnog opravdanja. Navedene tvrdnje nisu točne jer je imovinski cenzus uveden za sva prava koja se ostvaruju po Zakonu o hrvatskim braniteljima. Da bi se ostvarila naknada za nezaposlene branitelje kao stalna mjesečna naknada te privremena naknada za nezaposlene, u skladu sa zakonom i pravilnikom, potrebno je ispunjavati brojne uvjete.

Nezaposleni hrvatski branitelj ne smije imati registrirano trgovačko društvo ili obrt ili biti korisnik mirovine veće od 33 posto od utvrđene proračunske osnovice, on i članovi njegova kućanstva ne smiju biti korisnici zajamčene minimalne naknade, niti vlasnici ili korisnici motornog vozila koje ne služi podmirenju osnovnih životnih potreba ili motornih plovila dužine više od šest metara, ne smiju biti vlasnici, suvlasnici, korisnici ili su korisnici nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba, mjesečni prihodi po članu kućanstva ne smije biti veći od 30 posto utvrđene proračunske osnovice itd. Iste zapreke vezane za imovinski, osobni, društveni, zdravstveni cenzus postoje i kod ostvarivanja ostalih prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja, stoga uspješni poduzetnik ili bogati nasljednik sa statusom branitelja ne može doći u poziciju korištenja ovih prava.

Ministarstvo hrvatskih branitelja osuđuje svaki pokušaj manipulacije javnosti nepotpunim informacijama, netočnim tvrdnjama i svojevoljnim interpretacijama kojima se izravno stvara nemir i pomutnja u široj javnosti te se nanosi šteta ovoj instituciji i hrvatskim braniteljima te članovima njihovih obitelji.