Četiri mjeseca staža u EU ima najmlađa članica - Hrvatska. Je li se što promijenilo, jesmo li ostvarili koristi ili smo propustili neke prilike i imamo li vremena za 'popravni'? Da su stvari gore nego ranije, barem kada je u pitanju gospodarstvo i standard građana, mišljenja je Ozren Matijašević, šef Hrvatske udruge sindikata (HUS) koji okrivljuje Banske dvore zbog pogrešnih politika
'Gubitak radnih mjesta, imamo pad kupovne moći, a zahvaljujući pogrešnoj politici. Imamo povećanje cijena hrane zahvaljujući i robnom deficitu. Cijena hrane je ondje gdje smo najranjiviji. Što su sve razlozi zbog čega je osjetno lošija situacija velikoj većini građana', kaže Matijašević
Ništa nam se bitno nije promijenilo, smatra predstavnik poduzetnika Ivan Miloloža, ali propusti su vidljivi.
'Mi smo puno toga propustili učiniti, da jednostavno i taj ulazak u Europsku uniju i zadržavanje nekih drugih tržišta učinimo kvalitetnijim. Nažalost, i to su naši promašaji. Mogli smo možda puno više učiniti na očuvanju tržišta CEFTA-e i potenciranju tržišta CEFTA-e. Mi nismo ni znali koliko će nam 'faliti' tržište. Čak su neki tvrdili da nam neće 'faliti' ništa, pa sad kad je izvoz pao 11 posto, onda se hvatamo za glavu', ističe Miloloža
Da nismo uklonili prepreke, slaže se i Matijašević
'Nismo jer smo spavali na lovorikama računajući da će ulazak u Europsku uniju sam po sebi rezultirati s lakšim dotokom novca iz europskih fondova i s dolaskom investicija', naglašava Matijašević
Ali novac neće sam doći, zna to i ugledna psihologinja Mirjana Krizmanić, koja kada su u pitanju koristi vidi samo mogućnost školovanja mladih u inozemstvu. I ona upire u Banske dvore - i to zbog lex Perković, slučaja Mates.
'Mi se na europskom planu, pred Vijećem, pred Parlamentom, pred europskim institucijama, ponašamo nedolično. To ću se eufemistično izraziti, nedolično', smatra Krizmanić.
Psihologinja vjeruje da se stvari mogu popraviti, jer mladih i sposobnih ljudi ima, ali Vladinu volju da se stvari mijenjaju ne vidi. Doduše, primjećuje i pasivnost naroda, osim u slučaju referenduma o braku inicijative 'U ime obitelji'. Upravo referendum 1. prosinca zasluga je snižavanja kriterija da bi referendum uspio, što je učinjeno zbog ulaska u EU.
'Imam osjećaj da sam u ludnici. Pazite, za to se skupi 700.000 potpisa. Za ništa drugo. Za provođenje reformi, za otvaranje radnih mjesta, za vraćanje novaca koji su nestali u privatizaciji i kojima bi se moglo otvoriti neke pogone', naglašava Krizmanić.
Nije sve crno, zaključuje optimistični Miloloža i vjeruje u dobre namjere i ove i prethodnih vlada.
'Četiri mjeseca nije neki veliki period, ali nismo niti osjetili nekakav boljitak ili iskorak da smo povukli sredstva, pa i uložili u nešto, što ne kažem da neće biti u skorom periodu', zaključio je Miloloža.
