Problem vršnjačkog nasilja neće se riješiti pojedinačnim kažnjavanjem počinitelja, a mladi su danas više okrenuti sebi, svojim potrebama i željama, moraju imati sve i odmah, rekla je prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander. Zašto je danas sve manje empatije te koje mehanizme iz društva mladi usvajaju, objasnili su gosti emisije 'Otvoreno'
Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander gostujući u emisiji HRT-a 'Otvoreno' ustvrdila je kako se problem nasilja ne može riješiti pojedinačnim kažnjavanjem. Kaže kako je za to potrebna 'puno šira akcija' na nivou države koja će obuhvatiti i odrasle.Pojasnila je da je nasilje posljedica pojačanog individualizma i fokusiranja na vlastite potrebe i želje.
'Mladi su sve više okrenuti sebi, individualizmu, svojim potrebama i željama, moraji imati sve i sada i ta kultura se njeguje', kazala je.
vezane vijesti
Istaknula je i problem manjka empatije.
'Mladi su puno manje empatični nego što su bili prije. Nisu oni krivi zato, nego roditelji koji ime ne daju empatiju. Danas gledamo samo kakve ocjene imaju djeca, a ne kako se ponašaju. Bitno nam je da imaju 5.0 prosjek ocijena i da mogu upisati srednju školu i fakultet koji mi želimo', dodala je.
Psihijatar Ante Bagarić objasnio je kako je destrukcija prirodno urođena te da ulaskom u pubertet dolazi do pojave jakih impulsa koje mladi ne mogu kontrolirati. Rekao je kako se rađamo s agresijom i destrukcijom.
'U 10. godini sve to bukne u pubertetu. Mladi se nađu u situaciji da ne znaju što bi sa svim tim jakim impulsima', rekao je te dodao kako je uloga obitelji i društva da te impulse usmjeravaju. Ističe kako je važan 'pravi odgovor društva, obitelji i škole' da rade s nečim što je prirodna sila.
'Destrukcija je prirodna sila. Ona se ne može izgubiti, ali se može transformirati da bude korisna ili manje štetna', kazao je psihijatar Bagarić.
Dodao je kako djeca pokušavaju kopirati odrasle te da usvajaju društvene mehanizme, tj. ono čime su okruženi u javnom prostoru. Istaknuo je da ako agresija nije nadzirana i usmjeravana, može imati jake posljedice.
'Ako u društvu imamo da se ljudi ne slažu, napadaju i optužuju, a to imamo masovno - djeca ne mogu biti drugačija. Djeca su zbunjena s tim što vide', zaključio je.
Sutkinja Visokog kaznenog suda Lana Petö Kujundžić objasnila je kakve tužbe mogu biti kada se radi o vršnjačkom nasilju.
'Tužbe mogu biti civilne za naknadu štete za određenu ozljedu, a u nekom drugom dijelu kada pitamo je li netko počinio kazneno djelo ili prekršaj, to ide po službenoj dužnosti i to će odraditi državni odvjetnik.'
Naglasila je kako je važno da državni odvjetnik prilikom podizanja tužbe pazi na to radi li se o maloljetnicima. Istaknula je kako će eventualne sankcije ovisiti o nizu faktora te otkrila da maloljetničko nasilje predstavlja manje od 20 posto ukupnih kaznenih djela koja počine maloljetnici.
'Maloljetnici i dalje najviše čine imovinska kaznena djela. Kada se radi o kaznenim djelima protiv života i tijela, najčešće se radi o teškim tjelesnim ozljedama, ali one ne čine ni 20 posto u odnosu na druga kaznena djela', dodala je.
