'Vlast je išla u politički potez koji bez dogovora svih zainteresiranih strana ne znači ništa', ocijenio je Ivan Šuker (HDZ) te upozorio da se fiksiranjem tečaja švicarskog franka 'uvode višestruki tečajevi što krije veliku opasnost', a krši se i Zakon o deviznom poslovanju i Zakon o HNB-u

Osim toga, Šuker smatra kako nije u redu govoriti samo o tome da se ubuduće ukida valutna klauzula jer će na taj način krediti poskupjeti i biti manje dostupni.

Također ističe kako se o HNB-u treba prestati razmišljati kao o 'svetoj kravi'.

'Dali smo im veliku neovisnost, ali u to ime možemo tražiti da se odgovorno postave prema tom problemu', dodao je.

Podcrtao je visok stupanj suglasnosti u Saboru oko rješavanja problema jer nitko ne zna hoće li se dogoditi novi 'bum' te ističe da je oko toga moguć i konsenzus, prihvati li se HDZ-ov zaključak.

Nezavisni zastupnik Slavko Linić smatra da se Hrvatska mora 'riješiti' švicarskog franka i konvertirati sva zaduženja u 'švicarcima' u kune ili eure, a s njim se složila i većina saborskih klubova.

Za razliku od HDZ-a , Linić smatra da se najprije treba usredotočiti na problem kako rještiti pitanje 'švicarca' jer će se tako lakše naći rješenje i za dugove u eurima i dolarima. 'Samo tako uspjet ćemo sačuvati kunu', smatra Linić.

Najavio je da će njegov klub podržati dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju upozorivši, međutim, da taj Vladin prijedlog nema socijalnog kriterija za ljude koji su stambeno pitanje rješavali kreditom.

Osim toga, tečaj je zamrznut na godinu dana pa će Vlada doživjeti kritike da čeka izbore i da problem 'gura pod tepih', a tako je i oslabila svoju poziciju u pregovaranju jer nema tenzija i volje da se za dva-tri mjeseca nađe trajno rješenje, rekao je.

'To su slabosti koje bi se mogle riješti kad bi ubacili socijalnu kaluzulu i smanjili rokove', dodao je Linić.

Upozorio je i da je Reiffeisen štedionica neovlašeno radila u Hrvatskoj jer HNB nije dala odobrenje toj štedionici pa treba obustaviti ovrhe.

'Bi li austrijske institucije sjedile prekriženih ruku da su hrvatske banke ili štedionice izdžeparile austrijske građane?', upitao je nezavisni zastupnik Branko Vukšić

Goran Beus Richembergh (HNS) rekao je kako podržavaju Vladinu palijativnu mjeru do održivog rješenja te istaknuo kako su rijetke povijesne situacije u kojima država na taj način treba intervenirati u zašititi prava građana kao potrošača i kao klijenata banaka.

'Tu nitko od nas ne može biti ni slijep ni gluh unatoč različitim političkim načelima', kazao je te upozorio da se radi o četiri posto hrvatskih obitelji sa stambenim kreditima.

'Sjedili smo na tempiranoj bombi koja je pukla već nekoliko puta', kazao je Hrvatski laburist Dragutin Lesar te podsjetio da je tečaj 'švicarca' rastao više puta unazad nekoliko godina pa se slaže da mjera mora imati i socijalnu dimenziju.

Smatra da su banke nezadovoljne prije svega zato što se fiksiranje tečaja ne odnosi i na depozite i na štednju s valutnom klauzulom te ustvrdio da ukidanje valutne klauzule ne bi donijelo nikakav trošak bankama 'kako se plaši ljude'.

Lesar je podsjetio da je u dva navrata dao prijedlog za zabranu valutne klauzule, a tada su, kaže, u Saboru to nazvali 'opasnim prijedlogom'. Tek kad su Europska centralna banka, MMF i drugi upozorili na visoku deviznu opterećenost javnog i privatnog sektora u Hrvatskoj, krediti u 'švicarcima' su kao rukom odneseni, dodao je.

Boro Grubišić (HDSSB) slaže se da je ključ rješenja konverzija u kunu ili euro.

'Svi sudionici u igri - HNB, komercijalne banke, Vlada i ljudi koji su se 'zakreditirali' zajedno trebaju naći rješenje. Ljudi zarađuju u kunama, vraćaju i plaćaju kredite u kunama, njih 60.000 ušlo je u dužničko ropstvo. Moramo prionuti i dovesi građane do slobode, da budu financijski koliko-toliko slobodni', rekao je Grubišić.

'To je zvono za uzbunu, a ne ono u Savskoj', ustvrdio je Milorad Pupovac (SDSS) te naveo da je bilo vrijeme kada je trebalo prinositi žrtvu, a danas su, kaže, svi potencijalno postali žrtva, ne svojom voljom ili, bolje rečeno, ne svojom odgovornošću.

'Hoćemo li državu kojoj je potrebno prinositi žrtvu ili urednu državu?', upitao je i dodao da iz ove situacije treba izvući pouku i početi uređivati državu.

Željko Šemper (HSU) rekao je da se Vladinim prijedlogom želi pomoći građanima, ali i dodao da to nije kraj priče.

'Banke su zakuhale problem i njihova je odgovornog najveća, no potrebno je i financijsko opismenjavanje potrošača', smatra Šemper.