Je li koronavirus koji se Novom Zelandu ponovno pojavio nakon što je ova zemlja puna 102 dana bila bez novih uvezenih slučajeva zaraze stigao s uvezenom smrznutom hranom? Je li se isto nedavno dogodilo i sa smrznutim pilećim krilima koja su u Kinu uvezena iz Brazila? I ono najvažnije, može li virus preživjeti transport u hladnjaku, na temperaturama ispod smrzavanja, i mogu li se ljudi zaraziti Covidom-19 ako jedu hranu na kojoj je pronađen koronavirus?

'Slučajevi prisustva virusa na pakiranju smrznute hrane tek su nedavno zabilježeni u svijetu dok u Hrvatskoj takvi slučajevi nisu zabilježeni', odgovorili su na naš upit iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

'U literaturi postoje podaci za preživljenje srodnog virusa SARS-CoV-1 do 72 sata na temperaturi od četiri Celzijeva stupnja, ali još nema dokaza o sposobnosti prijenosa zaraze tim putem, odnosno o sposobnosti takvog virusa za izazivanjem zaraze', rekli su u Službi.

'Rizik za prijenos virusa tim putem dodatno se minimizira dobrom higijenskom praksom u postupanju s hranom: osobnom higijenom, pranjem voća i povrća, termičkom obradom hrane, izbjegavanjem križne kontaminacije i sl. Sve to objašnjeno je u općenitim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo', stoji u odgovoru Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ.

Prema trenutno dostupnim informacijama Europske agencije za sigurnost hrane, Njemačkog saveznog instituta za procjenu rizika, Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti, Europske komisije i Svjetske zdravstvene organizacije, nema novih znanstvenih dokaza koji bi ukazivali na mogućnost zaraze virusom SARS CoV2 putem hrane, objasnili su i u Centru za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Svjetska zdravstvena organizacija u svom dokumentu 'COVID-19 and food safety: guidance for food businesses' od 7. travnja ove godine navodi kako je istraživanje kojim se nastojala utvrditi mogućnosti preživljavanje virusa COVID-19 na različitim površinama pokazalo da virus može preživjeti do 72 sata na plastici i nehrđajućem čeliku, do četiri sata na bakrenim površinama i do 24 sata na kartonu.

Doduše, treba uzeti u obzir kako je ovo je istraživanje provedeno u laboratorijskim uvjetima, s kontroliranom relativnom vlagom i temperaturom, te ga se treba tumačiti s oprezom u stvarnom okruženju, objasnili su iz Centra za sigurnost hrane.

'Ljudi se ne trebaju bojati hrane, ambalaže ili isporuke hrane', bio je jasan i Mike Ryan, voditelj programa Svjetske zdravstvene organizacije za hitne slučajeve, a da 'nema dokaza da ljudi mogu ugovoriti COVID-19 iz hrane ili iz ambalaže hrane' objasnila je i Američka uprava za hranu i lijekove.

Koronavirusi se ne mogu razmnožavati u hrani; potrebni su im živa životinja ili domaćin da bi se razmnožili i preživjeli, stoji u uputama Svjetske zdravstvene organizacije koja kaže da nije potrebno dezinficirati ambalažu za hranu, već ruke treba pravilno oprati nakon rukovanja s hranom i prije jela.