Protokol, koji je Vlada danas usvojila, je operativni dokument koji precizira postupanja u konkretnim slučajevima s ciljem efikasnijeg sprječavanja nasilja u obitelji.

Obuhvaća postupanje odnosno obveze državnih tijela (zdravstva, znanosti i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije), kao i obveze u postupanju službe za pomoć žrtvama i svjedocima i probacijske službe, a jača i ulogu organizacija civilnoga društva koje se bave zaštitom žrtve te medija koji senzibiliziraju javnost na problem nasilja.

U praksi, rekla je Murganić nakon sjednice, to znači da, kad se prijavi nasilje, prvi reagira onaj tko o tome dobije saznanja.

Ako se žrtva javi policiji, ona treba žurno reagirati, zaštititi žrtvu, odvojiti nasilnika i dalje provoditi radnje, odnosno obavijestiti centar za socijalnu krb koji mora izraditi plan skrbi o žrtvi, pružiti joj sve savjete i pomoć (pravnu, psihološku, zdravstvenu). Prije svega treba joj pružiti smještaj u skloništu, zajedno s djetetom koje je izravno ili neizravno također žrtva nasilja, objasnila je ministrica.

Murganić ističe važnost prevencije odnosno ranog otkrivanja nasilja te sumnje u nasilje. Pritom naglašava važnost zdravstva odnosno obiteljskog liječnika, patronažne sestre 'koja ulazi u obitelj i vidi u kakvom je stanju dijete - je li zlostavljano ili zanemarivano', zatim predškolskih institucija te škola koje također mogu uočiti je li dijete žrtva nasilja u obitelji, a imaju i važnu ulogu u uočavanju vršnjačkog nasilja.

'Problemaika je zaista složena, ali o njoj se sve više govori i žrtve su sve više osnažene da prijavljuju nasilje i traže i upućuju vapaj za pomoć', rekla je.

Istaknula je inicijativu '#spasime' gdje žrtve otvoreno pričaju o svojim problemima, ali i upućuju kritike prema cijelom sustavu zaštita od nasilja u obitelji.

Posebno se osvrnula na primjedbe vezane uz rad centara za socijalnu skrb te podsjetila da je, nakon sastanka s predstavnicama inicijative, dogovoreno otvaranje komunikacijskog kanala putem kojeg će žrtve nasilja moći uputiti primjedbe vezane uz rad zaposlenika centara.

'Cilj nam je da vratimo vjeru građana u sustav. Centar za socijalnu skrb ima svoje specifične nadležnosti i javne ovlasti i ne može nitko zamijeniti ulogu socijalnog radnika i centra za socijalnu skrb', rekla je te naglasila da su im u svemu tome nevladine udruge - partneri.

Vezano uz nedostatan broj djelatnika u centrima najavila je da će se kroz zakonske izmjene omogućiti osnivanje obiteljskih centara u kojima će biti zaposlen znatan broj stručnih ljudi koji će biti usmjereni na preventivni, savjetodavni rad u kojem će se žrtva detaljno informirati o svojim pravima.