Voditeljica Documente Vesna Teršelič podsjetila na golootočke logoraše i logorašice i sve žrtve političkog nasilja u Hrvatskoj, Jugoslaviji i Istočnoj Europi tijekom razdoblja Informbiroa obilježenog brutalnim nasiljem države nad pojedincem, navodi se u priopćenju.

Upozorila je na važnost trajne konzervatorske zaštite ostataka nekadašnjeg golootočkog zatvora i sprječavanja daljnje devastacije lokaliteta. "Nažalost prije više od dvije godine završio period preventivne zaštite lokaliteta, a da odluka Ministarstva kulture o trajnoj zaštiti lokaliteta još nije donesena“, upozorila je.

Naglasila je i značaj umjetničkih intervencija, istaknuvši radove pokojnog Marijana Crtalića iz 2016. te Darka Bavoljaka i Andreje Kulunčić.

Autor knjige "Povijest Golog otoka" i profesor na Odsjeku za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta Martin Previšić istakao je značaj razvijanja obrazovnih programa relevantnih ne samo za mlade iz Hrvatske već i za zainteresirane iz drugih europskih zemalja.

Vladi Bralić, koji priprema disertaciju o arhitekturi logora, rekao je kako bi bilo važno Goli otok pretvoriti u otok sjećanja, obrazovanja i obrazovnog turizma primjerenog tom mjestu.

Komemoraciji je prethodio studijski posjet u organizaciji Zaklade Friedrich Ebert i Veleposlanstva Njemačke u Republici Hrvatskoj.

Njemački veleposlanik Robert Klinke podsjetio je tom prilikom na univerzalnost žrtve i značaj suočavanja s prošlošću kao važnog preduvjeta izgradnje demokratske i pluralističke političke kulture.

Zaklada Friedrich Ebert je također podržala pripremu Vodiča po Golom otoku dostupnog na poveznici www.goli.hr.