Na podugačkoj listi tema o kojima raspravlja Vlada na današnjoj sjednici našli su se i Zakon o lokalnim izborima te Zakon o lokalnoj samoupravi, paketi propisa kojim će se značajno promijeniti način rada gradonačelnika i načelnika općina te gradskih i općinskih vijeća. Po najavi ministra uprave Arsena Bauka, oba zakona stupit će na snagu na vrijeme kako bi se mogla provoditi nakon lokalnih izbora u svibnju
Novim pravilima najviše će profitirati gradonačelnici i načelnici: njihove ovlasti povećavaju se dramatično, pa će između ostaloga biti potpuno nadležni za upravljanje gradskim tvrtkama. Uloga gradskih i općinskih vijeća postaje praktički simbolična - bit će bitni najviše jedanput godišnje, prilikom usvajanja proračuna, a u slučaju da ga ne prihvate automatski se raspisuju izbori i za poziciju gradonačelnika, ali i samo gradsko ili općinsko vijeće. Stručnjaci su već ocijenili pozitivnim činjenicu da će na izbore morati obje strane ukoliko se pokaže da ne mogu funkcionirati zajedno, no s druge strane otvara se velika mogućnost neprincipijelnih koalicija, pa i trgovine glasovima, jer će rijetko koji gradski ili općinski vijećnik glasovati protiv proračuna ukoliko to doista bude i glas za odricanje od vlastitog položaja.
Već na idućim lokalnim izborima postrožit će se uvjeti sastavljanja popisa birača, pa se na njima neće moći nalaziti građani bez valjane osobne iskaznice - a po službenim podacima radi se o brojci od 339 tisuća državljana, mahom onih koji žive u inozemstvu. 'Lokalnim ustavom', kako ga je prozvao ministar Bauk, predviđeno je da se u slučaju izbora župana ili gradonačelnika u Sabor ne trebaju raspisivati novi izbori ukoliko je do redovnih ostalo manje od dvije godine. 'Komadinin zakon', prvi propis koji je Kukuriku koalicija izmijenila kako bi omogućila primorsko-goranskom županu njegov kratkotrajni boravak na Markovom trgu, tako postaje trajno rješenje.
Ministar Bauk za tportal je potvrdio da je u cijelom paketu lokalnih zakona zasad otvorena tek jedna stavka: mogućnost raspisivanja referenduma za raspuštanje gradske ili općinske vlasti. Iako je u prvoj verziji zakona ta opcija bila potpuno ukinuta, nakon brojnih kritika stručne javnosti ipak je ponovno stavljena na stol i bit će tema rasprave u idućim tjednima.
Što, međutim, ukoliko neki gradonačelnik s iznimno velikim ovlastima jednostavno odluči kriti od javnosti svoje odluke? Situacija nije imaginarna jer je upravo to bila praksa prvog čovjeka Splita Željka Keruma na početku njegovog mandata, dok je još nešto radio: komunikacija s novinarima bila je svedena na minimum, a za službene odluke gradonačelnika nije bilo moguće doznati mjesecima jer se nisu objavljivale na web stranicama Grada Splita, dok je Službeni glasnik grada izdavan sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci. Od prošle godine, istina, situacija se nešto popravila, no mogućnost za skrivanje i bitnijih i manjih odluka još uvijek je golema. Baukovi zakoni to ne reguliraju.
'Svi akti lokalne i područne samouprave objavljuju se u službenom glasilu i to je uvjet za njihovo stupanje na snagu, a ujedno i prilika građanima i ostaloj zainteresiranoj javnosti da se s njima upoznaju', upozoravaju u Ministarstvu uprave i napominju da su gradovi i općine svoje odluke dužni napraviti dostupnima i na internetskim stranicama. Kaznene odredbe za kršenje ovih pravila , međutim, zasad ne postoje.
'Regulacija javnosti rada tijela javne vlasti je predmet Zakona o pravu na pristup informacijama', objašnjavaju u Baukovom ministarstvu i napominju da se i nova verzija ovog zakona upravo priprema za usvajanje. Može li se nekako natjerati Keruma i slične da ne ignoriraju javnost i novinare - zasad se ne zna. Strpljivo, kazat će ministar Bauk, strpljivo...
I pomno surfati web stranicama.