'Istražujući što se događa na staničnoj razini u oplođenim jajnim stanicama miša, primijetili smo da se, za razliku od bilo koje druge vrste stanica, u zigoti prepisivanje genetičke informacije događa u dobrom dijelu – slučajno! U bilo kojoj drugoj vrsti stanica, procesi koji prepisuju informaciju s DNK u RNK strogo su kontrolirani i ovise o nizu događaja za koje su zaslužni proteini koji se vežu na DNK i na taj način navode staničnu mašineriju na prepisivanje točno određenih dijelova i to u preciznim vremenskim točkama', objasnio je za tportal prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček.

Ovo precizno prepisivanje, kaže naš ugledni bioinformatičar, događa se odmah nakon što se oplođena jajna stanica prvi put podijeli, dakle u najranijim fazama nastanka novog miša. Jedina iznimka je jajna stanica koja je tek oplođena, dakle ona koja se još nije počela dijeliti.

'U njoj smo primijetili da je proces prepisivanja u velikoj mjeri nasumičan, što takvu stanicu čini prilično nestabilnom. Zato su te stanice, kako bi se zaštitile od ovakvog slučajnog prepisivanja, razvile mehanizme koji cjelokupno prepisivanje utišavaju i time sprečavaju da nasumično prepisani fragmenti nanesu neku štetu. Zamislite to kao simfonijski orkestar. Svatko svira pod budnom palicom dirigenta i prema zadanim notama i svi se međusobno uklapaju u skladnu melodiju koja odlazi u radijski eter. Ali u tek oplođenoj jajnoj stanici je kao na probi - dirigent još nije zauzeo svoj položaj, partitura nije na stalcima i svatko svira svoj instrument za sebe. I baš zato, svi sviraju tiho da ne stvaraju preveliku i nepodnošljivu buku, a ni radio ne prenosi signal s probe. Čim se glazbenici uštimaju i stigne dirigent, kreće prava glazba', dočarao je slikovito Vlahoviček.

Ovo je prvi rad u kojem su znanstvenici pokazali i opisali zanimljiv proces koji spada u osnovne spoznaje o nastanku i razvoju života sisavaca. Cijeli projekt uključivao je eksperimentalni rad na stotinama miševa koji su obavili znanstvenici s tokijskog i praškog sveučilišta, a koji je generirao ogromne količine, terabajte i terabajte podataka o genskoj ekspresiji u različitim stadijima embrionalnog razvoja.

'Doktorand Vedran Franke iz moje grupe, koji dijeli prvo autorstvo rada, uspješno je sve te podatke analizirao i u njima pronašao smisao iz kojeg smo izveli ovako dalekosežne zaključke. Nakon prošlogodišnjeg znanstvenog uspjeha okrunjenog najprestižnijim časopisom Cell, ovo je još jedna potvrda iznimne kvalitete ovog mladog znanstvenika i još jedna od brojnih potvrda da je moja grupa u samom svjetskom istraživačkom vrhu! To je prepoznala i EU, čijim financiranjem kroz projekt IntegraLife s još nekoliko skupina na zagrebačkom sveučilištu dobivamo kompetitivno financiranje', rekao je Vlahoviček.

Naš profesor ističe da ovaj proces utišavanja ima logičnu svrhu zato što tijekom oplodnje dolazi do miješanja gena majke i oca.

'Genetske informacije spermija moraju se prvo prepakirati u jajnim stanicama, a dok to traje, DNK je izložena slučajnim prepisivanjima. Zbog toga stanica ima mehanizme kojima utišava svako prepisivanje dok traje prepakiranje kako ne bi nastala šteta', rekao je naš sugovornik.

Vlahoviček kaže da na prvi pogled ovo otkriće nema očiglednu izravnu medicinsku ili sličnu primjenu no to ne znači da nije korisno i važno.

'Opća spoznaja kako se odvija ovaj proces, omogućava da prepoznamo greške te da ih u daljoj budućnosti čak eventualno popravljamo. Trenutačno smo shvatili kako se auto pokreće, odnosno upoznali smo jedan od prvih koraka u nastajanju života, a to otkriće, uz to što je samo po sebi fascinantno, svakako ima i velik potencijal', zaključio je prof. Vlahoviček.