Jučerašnji sastanak osam sjevernoeuropskih zemalja članica NATO-a, na čelu s Markom Rutteom, u Helsinkiju iznjedrio je kakvim-takvim plodom - pokreće se akcija Baltička straža kao odgovor na niz incidenata u Baltičkom moru od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., između ostalog kao reakcija na uništavanje podvodnih električnih kabela, telekomunikacijskih veza i plinovoda.

Pitanje svih pitanja bilo je kako se nositi s trenutno najvećim sigurnosnim rizikom na sjevernom krilu NATO-a, s tzv. ruskom flotom u sjeni. Riječ je o ruskim tankerima koji prkose zapadnim sankcijama i prevoze zabranjenu robu diljem svijetu, između ostalog rusku naftu.

Mahom su to teretni brodovi bez međunarodnih certifikata, zapadnog osiguranja i nejasnog vlasništva, zbog čega im je vrlo teško ući u trag. A prema navodima sigurnosnih stručnjaka, aktivno sabotiraju i energetske i telekomunikacijske kabele podložene na dno Baltičkog mora.

Trenutno je pod sumnjom brod Eagle S, registriran na Cookovim otocima, koji je finska obalna straža zaplijenila prošli tjedan. Finski istražitelji pretpostavljaju da je taj naftni tanker na Božić namjerno oštetio nekoliko vrlo važnih kabela u Baltičkom moru. Brodom navodno upravlja tvrtka registrirana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Posljednjih tjedana broj takvih incidenata u Baltičkom moru znatno se povećao. Nitko decidirano ne imenuje krivca, ali samit najvažnijih saveznika NATO-a na Baltiku jasno pokazuje da ruska flota u sjeni predstavlja problem koji se pod hitno mora riješiti.

Sankcije protiv ruske mračne flote

EU je dosad nastojao rusku flotu u sjeni stjerati u kut pomnijim praćenjem prodaje starih tankera stranim zemljama prije nego što dođu u ruske ruke.

Još u prosincu šefovi država zemalja EU-a donijeli su odluku o novim sankcijama Rusiji, a one prije svega ciljaju na rusku flotu u sjeni. Točnije, EU je sankcionirao 79 brodova koji prevoze rusku naftu ili oružje te na ovaj ili onaj način podupiru ruski energetski sektor, zabranivši im pristajanje u europskim lukama te utovar tereta u Uniji.

U ponedjeljak je SAD otišao korak dalje i uveo nove sankcije za još 183 broda, a samo s jednim ciljem - da se Rusiji, drugom najvećem izvozniku nafte na svijetu, oteža njezin izvoz na svjetska tržišta.

Prema Reutersu, prihodi od prodaje nafte i plina za ruski državni proračun porasli su za oko 26 posto, na 11,13 milijardi rubalja u 2024. godini (108 milijardi dolara). Ruski izvoz nafte premašuje pet milijuna barela dnevno i pokriva oko pet posto globalne potražnje. A to se odnosi samo na službeni transport.

Mnogi brodovi zaobilaze zapadne sankcije tako što, primjerice, pumpaju rusku naftu na druge, nesankcionirane i manje sumnjive brodove na pretovarnim točkama u otvorenom moru.

Osim toga, oni predstavljaju znatan rizik za okoliš jer je većina tih brodova vrlo stara i loše održavana.

Prema analizi ekološkog istraživačkog centra Crea, više od dvije trećine ovih tankera starije je od 15 godina, a mnogi su već došli do kraja planiranog radnog vijeka i često imaju tehničke nedostatke. Od 2021. iz najmanje devet takvih tajnih tankera zloglasne ruske flote u sjeni izlila se nafta diljem svjetskih voda, pokazala je istraga Politica i neprofitne organizacije SourceMaterial.

Pored toga što ovi tankeri mogu ugroziti morske životinje, predstavljaju velik rizik za druge brodove. U srpnju je plovilo ruske flote u sjeni udarilo u tanker u malezijskim vodama, pri čemu su se oba zapalila.

Kako pak piše Wirtschaftswoche, Greenpeace je sastavio popis od, kako tvrde, 192 najopasnija tankera za sirovu naftu koji su je izvozili iz Rusije nekoliko puta od početka rata u Ukrajini, a ne snose nikakvu zakonsku odgovornost u slučaju nesreće ili naftne katastrofe.

Pomorski stručnjaci ističu da Greenpeaceov popis uključuje samo tankere za sirovu naftu, nipošto sve rizične brodove koji plove Baltičkim morem uime Rusije. Tako na tom popisu, kažu, uopće nema tankera koji prevoze već obrađena goriva, kemikalije ili druge opasne tvari, kao ni kontejnerskih brodova, za koje je u većini slučajeva nejasno kakvu robu prevoze.

Prema podacima koje je analizirala Crea, do rujna 2024. prevezli su sirove nafte u vrijednosti od 80 milijardi eura otkako je skupina G7 prije dvije godine uvela ograničenje cijena.

Nova 'Baltička straža'

NATO bi sada trebao oformiti jedinicu koja bi se bavila praćenjem stanja i nadzorom na Baltičkom moru. Trebali bi biti raspoređeni i dronovi i nadzorni brodovi. Pored toga, posebna radna skupina bit će zadužena za to da istraži pravne okolnosti kako bi se razvili instrumenti djelovanja u borbi protiv hibridnih napada i krijumčarenja nafte i u međunarodnim vodama.

Sudionici jučerašnjeg sastanka u Helsinkiju dogovorili su se da od sada konačno žele dosljedniju primjenu postojećeg pomorskog pravnog okvira, što podrazumijeva i odgovarajuće osiguranje od štete za okoliš. U budućnosti će baltičke zemlje zasigurno tražiti takvo osiguranje za plovidbu njihovim morskim teritorijem.

No što u slučaju da brod nema osiguranje? Po tom su pitanju saveznici iz NATO-a u Helsinkiju ostali nedorečeni.

'Zabrana vožnje kroz zemlju vjerojatno bi se mogla provesti samo vojno, a nitko u NATO-u to trenutačno ne želi', kažu sigurnosni izvori.