Odluka predviđa postavljanje dodatnih spremnika za papir i biootpad uz postojeće kontejnere, pored toga planirano je ukupno 300 zelenih otoka, a u proceduri je i izgradnja deset fiksnih reciklažnih dvorišta i nabavka dva mobilna što će se po rasporedu seliti iz kvarta u kvart.

U stambenim zgradama naplata odvoza smeća obavljat će se ovisno o broju članova kućanstva te kapacitetu i učestalosti pražnjenja spremnika. Prijelazni rok za provedbu ove odluke traje do 1. studenoga, nakon čega ponovno postoji mogućnost sankcija Europske komisije.

'Nečuveno je da ovu odluku donosimo samo dan prije roka i nedopustivo je da u proces nije bila uključena javnost', upozorila je Kristina Vidan (Pametno). Premda je Vladina uredba formalno stupila na snagu prije tri mjeseca, ona je bila poznata još od svibnja prošle godine i u ovoj stranci smatraju da je bilo dovoljno vremena za puno transparentniji proces. Podnijeli su nekoliko amandmana - između ostalog i na propisani minimalni broj odvoza komunalnog otpada od tri puta tjedno, jer smatraju da bi ta učestalost mogla biti i manja za građane koji savjesno razdvajaju otpad.

'Split je europska prijestolnica smeća i tu titulu preuzeli smo od Zagreba, koji je samo malo ispred nas jer su započeli s podjelom kućnih kompostera', kazao je šef splitskog Mosta Ante Čikotić i potom sasuo hrpu kritika na predloženu odluku.

'Ovo je jedan neuspjeli dokument. Javnost bi morala imati pravo odlučivati, umjesto da se odluke donose unaprijed i diskrecijski. Tko određuje broj pražnjenja spremnika? Kako će se spriječiti da treće osobe odlažu smeće u tuđim kantama, što realno prijeti urušavanjem kompletnog sustava? Zašto ne postoji sustav zaključavanja spremnika u zgradama ili izvan njih? Gdje je individualna odgovornost? Nije poticajno ni transparentno to da se cijena određuje prema broju osoba, a ne stvarno proizvedenoj količini otpada', nabrajao je Čikotić.

Mostovi vijećnici podnijeli su cijelu seriju od 16 amandmana, kojima se unose izmjene u čak 50 članaka predložene odluke. Između ostalog, zalažu se za sustav građanskog nadzora te posebno tretiranje hotela, apartmana i drugih turističkih objekata.

'Ovo je samo prijelazna odluka, a ne Sveto pismo. Istina je da se razvrstavanje trenutno kreće tek oko četiri posto, ali sigurna sam da će se Split pokazati najjači kad je najgušće', pokušala je odgovoriti Ljubica Vrdoljak iz HDZ-a, ujedno dugogodišnja šefica u gradskoj tvrtki Čistoća. Stranački kolega Petar Škorić održao je ekspoze u kojemu je iskreno priznao da se 'daleko i duboko kasni s rješavanjem problema gospodarenja otpadom', ali da se negdje napokon treba početi. Usprotivio se prijedlozima da se barem u fazi izgradnje sustava odustane od kažnjavanja građana i da se umjesto toga samo izriču opomene jer smatra da 'treba imati i mrkvu i batinu'.

Ante Čikotić mu je replicirao da 'mrkva' u prijedlogu odluke uopće ne postoji.

Nakon trosatne rasprave i jednosatne stanke dogradonačelnik Nino Vela objavio je da će se prihvatiti većina amandmana oporbe.

'Do 1. studenog imamo rok u kojemu sustav mora biti usklađen i do tada ćemo primjenjivati opomene, a nakon toga i kazne za one koji prave nered. Također, bitan je sustav edukacije, posebno mladih građana', kazao je Vela.

Direktor tvrtke Čistoća Miroslav Delić objasnio je da će se odluka u budućnosti morati dorađivati, ali da se zbog infrastrukturnih poteškoća zasad ne može ići na potpunu individualizaciju, odnosno da svatko plaća točnu količinu otpada koju proizvede. 'Sve analize otpada na našem području pokazuju da udio papira i biootpada iznosi čak 49 posto i upravo zato smo se koncentrirali prije svega na to. Predloženi sustav naplate nije idealan, ali je pravičan, a za potpuno individualiziranje potrebne su stotine milijuna kuna', kazao je Delić.

'Očekuje nas nabavka više tisuća spremnika i taj dio ćemo rješavati putem Fonda za zaštitu okoliša, a u planu nam je nekoliko tisuća kompostera. U probnom radu je čipiranje svih spremnika i vozila', dodao je direktor Čistoće.