Predstavnici četiriju sindikalnih središnjica na sastanku s ministrom rada i mirovinskog sustava Tomislavom Ćorićem na kojem je bio i ministar financija Zdravko Marić ocijenili su kao vrlo korektan i upoznavajući u kojem su se dotakli niza aktualnih pitanja, među kojima i najavljene porezne reforme.
Nakon sastanka predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić izjavio je novinarima da je bilo riječi o pitanjima i problemima koje bi trebali zajednički rješavati, a koji su bili zamrznuti za vrijeme SDP-ove vlade i postoji iskrena volja za to što su pokazala dva ministra. Odgovarajući na novinarski upit Ribić je rekao kako ništa konkretno nije dogovoreno i da je to bio sastanak upoznavanja i razgovor kulturnih argumentiranih ljudi.
'Sastanak je bio krajnje korektan, nitko nikoga nije podcjenjivao niti doživljavao kao neprijatelja ili protivnika, iako se nismo složili jer smo prigovorili poreznom sustavu. Nemoguće je da se rade takve izmjene, da se smanjuje najviša porezna stopa sa 40 na 36 posto, a da se najnižim kategorijama uopće ne podižu plaće. Svaka pravedna porezna reforma mora polaziti od toga da se oporezuje ono što je 'neživo' i sve zarade i rente koje iz toga proizlaze trebaju bit zahvaćene debelim porezima", smatra Ribić.
'Sve što je aktivnost, rad, poduzetnički angažman treba porezno rasteretiti da bi se stvaralo što više nove vrijednosti i to je jedini put prema bogatstvu. U tom duhu, ta mjera ide u dobrom pravcu, ali nije dobro podešena u smislu stratifikacije, jer oni na dnu ne dobivaju ništa, a onima na vrhu se porezi smanjuju i to smo rekli', ocijenio je Ribić.
Predviđeno je održavanje prve sjednice Gospodarsko socijalnog vijeća 8. studenoga na kojoj bi trebao biti i premijer Andrej Plenković, rekao je Ribić i dodao kako je želja sindikata da socijalni dijalog preraste u socijalno partnerstvo. To je situacija kada ne samo razgovaramo nego i dogovorimo i zajednički radimo na ostvarenju ciljeva u interesu zemlje. Otvarali smo pitanje doprinosa solidarnosti, sustava kolektivnog pregovaranja, nekretnina i to su sve problemi koje prošla vlada nije htjela rješavati, jer je sindikate doživljavala kako konkurenciju, jer su se kao socijaldemokrati htjeli pokazati da samo oni brinu o radničkim pravima i da su sindikati preživjela stvar, kazao je.
Ribić je odgovarajući na novinarski upit rekao kako nije bilo razgovora o povećanju osnovice za plaće od 6 posto, jer danas bio konzultativni sastanak socijalnih partnera na razini središnjica, a ovo je pregovarački proces između druge vrste sindikalnih organizacija , odnosno sindikata pojedinačno.
Na upit za komentar tvrdnje ekonomista Velimira Šonje da su zaposlenima u javnim službama rasle plaće za 3,3 posto i naknade, Ribić je ustvrdio da Šonje uvijek tendenciozno interpetira podatke i da još živi u 90-tim godinama i neoliberalnog vašingtonskog konsenzusa i ne razumije što se događa.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever upitan o očekivanjima od nove vlade rekao kako su to usklađivanje osnovice plaća za državne i javne službe, otvaranje kolektivnih pregovora, da se uprave javnih poduzeća postavljaju u skladu s kompetencijama, a ne političkom podobnosti, slobodu kolektivnog pregovaranja. Potrebno je pod hitno ugovoriti iznos minimalne plaće za iduću godinu i da se otvori pitanje oko Zakona o radu, odnosno daljnje fleksibilizacije radnog vremena u kojem sindikati imaju vrlo čvrst stav i neće moći popustiti zbog stanja koje već je u Hrvatskoj, ali prihvaćamo razgovore, no ne i promjene, rekao je. Pitanje pogleda na gospodarske i socijalne politike želimo jasno razgovarati o tome da se promijeni paradigma odnosno da se okrenemo radnicima i onima koji stvaraju nova bogatsta i stvore preduvjeti za rast njihovih plaća, a ne da se sve dogovara preko njihovih leđa, poručio je Sever.
Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević kazao je da su razgovarali o onome čime su bili nezadovoljni, a to je kako je rekao 'lakrdija od socijalnog dijaloga' svih ovih godina u Hrvatskoj. Nova vlast pokazala je deklarativno da je spremna na promjenu takve prakse i Gospodarsko socijalno vijeće bude mjesto gdje će u fokusu rasprava i djelovanja biti prvenstveno stvarane uvjeta i okolnosti da bi se u Hrvatskoj proizvodilo, radilo i zarađivalo, a ne da se raspravlja o tome kako trošiti nezarađeno.
Dobili smo pojedinosti najavljene porezne reforme, zadovoljni smo naznakama u kojem pravcu ona ide, jer se napokon u Hrvatskoj stvaraju uvjeti da se nešto isplati proizvoditi, drži Matijašević.
