Meron boravi u trodnevnom radnom posjetu BiH gdje se sastao s predstavnicima državnog suda i tužiteljstva a sudjelovao je i u radu konferencije što su je organizirale nevladine udruge kako bi se raspravljalo o dosezima slučajeva procesuiranih pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) čiji je Meron također bio sudac i predsjednik.

Prvi slučaj kojim se bavio MICT je onaj Vojislava Šešelja koji je pred tim sudom pravomoćno proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na deset godina zatvora.

U intervjuu za regionalnu televiziju N1 Meron je kazao kako se MICT i u tom slučaju strogo držao činjenica i zakona.

'Presude govore same o sebi. Kazali smo da je Šešelj kriv za zločin protiv čovječnosti i različite postupke povezane s etničkim čišćenjem', kazao je Meron.

Na pitanje što je sa slučajem Karadžić koji je prvostupanjski osuđen na 40 godina zatvora odgovorio je kako taj proces dobro napreduje podsjećajući kako je za naredni tjedan zakazano prizivno ročište.

'Nadam se, iako ne mogu obećati, da bi prosinac 2018. bio neki rok (za pravomoćnu presudu)', kazao je Meron.

Za Mladića je kazao kako je njegov predmet još u ranoj fazi pa se za sada ne može precizirati kada bi trebalo očekivati presudu.

Meron je istaknuo kako je ponosan na rad ICTY-a ali i suda koji je sudio počiniteljima genocida u Ruandi jer su ti sudovi promijenili praksu nekažnjavanja ratnih zločina kakva je vladala gotovo pola stoljeća kada su okončana suđenja nacističkim ratnim zločincima nakon Drugog svjetskog rata.

'Koliko god bio važan Nuernberg i Tokio tamo se sudilo onima koji su izgubili rat a ovdje je riječ o sudovima koje su formirale UN i o sucima odlučnim poštovati pravila pravičnog suđenja', kazao je Meron dodajući kako ni ICTY niti MICT nisu nikakva politička tijela nego sudovi na kojima su se poštovali zakoni i dokazi.

ICTY je, kazao je Meron, utvrđivao činjenice a iz njih se može se dosta naučiti i o povijesti no primarni zadatak suda bio je utvrđivanje činjenica i provedba zakona sukladno činjenicama.