"Pfizer cjepivo je jedino s kojim zasad cijepimo, cijepili smo već oko 3500 ljudi na području Primorsko-goranske županije. Odaziv je velik i to je zaista dobro. Kao zdravstveni djelatnik odabrao sam Pfizerovo cjepivo, ono je zasad jedino dostupno, no dolazi nam Modernino koje će biti u nešto manjim količinama i AstraZenecino, tzv. Oxfordsko cjepivo koje također željno očekujemo jer se s tim cjepivom može cijepiti veći broj ljudi. Očekujemo nešto veće količine, krajem mjeseca ili početkom idućeg", kaže prof. Mićović, javlja Dnevnik.hr.

Da je mogao birati, kaže, odabrao bi Pfizer cjepivo.

"To je jedna nova tehnologija što se cjepiva tiče, inače u biotehnologiji nije nova. Dakle, glasnička RNK molekula je ta koja se ubrizgava na neki način u naše stanice citoplazme, stvara vlastiti protein koji emitira protein koronavirusa i tako se stvara imunološki odgovor. To je i ubrzalo cijelu proceduru, registraciju i sve ostalo. Modernino cjepivo je rađeno na sličnoj tehnologiji, a AstraZenecino je vektorsko, cjepivo na nosaču. To je adenovirus, virus obične prehlade, čovjeka, čimpanze, i u njega se ugrađuje dio genoma koronavirusa. To je nekako poznatija tehologija koja je i prije uporabljena", objašnjava.

Na pitanje je li ta tehnologija zastarjela Mićović odgovara kako sva tri cjepiva imaju svoje prednosti.

"Vrlo dobra su sva tri, recimo ovo AstraZenecino, ono klasično cjepivo, može se čuvati na temperaturu kućnog hladnjaka i to će olakšati distribuciju i čuvanje na određeno vrijeme. Sva druga koja se trebaju primiti, kod sva tri se treba primiti i druga doza, može se cijepiti i nakon tri mjeseca pa i više, što nam daje jedan manevarski prostor da možemo procijepiti veći broj ljudi i logistički biti efikasniji ", kaže.

Na pitanje mogu li se cjepiva različitih proizvođača kombinirati prof. Mićović odgovara da istraživanja u tom smjeru nisu dokazala takve tvrdnje, a vjerojatno ni neće.

"Onaj koji se cijepio jednom vrstom, cijepit će se i drugom. Pfizer već nakon 12 dana osigurava više od 50 posto zaštite, AstraZenecino osigurava 70 posto zaštite nakon 22 dana. To su vrlo dobri rezultati na preliminarnim kliničkim studijama, ali se one i dalje provode. Rezultati su zaista ohrabrujući", kaže.

Imunitet od više od 95 posto, objašnjava, postiže se nakon primanja druge doze i to u roku od 10 do 12 dana, kad su u pitanju platforme Pfizer i Moderna. Kod AstraZenece, kaže, potrebno je nešto malo duže. 

Objašnjava kako, prema većini znanstvenika, cijepljenje protiv koronavirusa bit će vjerojatno sličnije sezonskom načinu procjepljivanja, slično gripi. Ima i optimista, navodi, koji govore da će nam imunitet trajati i dvije godine. 

"Ono što ohrabruije su rezultati kvalitete postignuti procjepljivanjima do sad. Pet je cjepiva sada koja su uporabi u cijelom svijetu, 40 je već sretnih zemalja koje su počele s procjepljivanjem, neke su vrlo uspješne, poput Izraela, vjerujem da će Hrvatska također biti vrlo uspješna", navodi prof. Mićović. 

O težim nuspojavama u dosadašnjem procjepljivanju u zemljama svijeta, prof. Mićović navodi kako su u SAD-u do sad cijepili više od 2,5 milijuna ljudi - reakcija je bilo. 

"Jedini relevantniji izvještaj koji je bio je 21 anafilaktička reakcija, ali nije jedan taj slučaj nije završio letalno. Nekoliko ih je hospitalizirano, ali taj je broj vrlo mali, takve su reakcije vrlo rijetke. Anafilaksa je  moguća i kod uboda ose ili pčele, unošenja nekog stranog alergena tako da su te reakcije vrlo rijetke, one su vrlo rijetke, a možda se ljude koji su imali neke alergije nije trebalo ni cijepiti", pojasnio je prof. dr. Mićović.