Hrvatska udruga banaka apelirala je da se povuče Zakon o potrošačkom kreditiranju, no Vlada ga je danas poslala u drugo saborsko čitanje. Naime, novim zakonom se bankarima ograničava podizanje marži i kamata na kredite, s posebnim naglaskom na zaštiti potrošača u slučaju ojačanja valuta za više od 20 posto.

Premijer Zoran Milanović rekao je da je cilj zakona zaštita potrošača, premda je svjestan da će se u raspravama svi pitati u kojoj mjeri država smije intervenirati. 'Pokušavamo ograničiti arbitrarnost banaka, svjesni da onog trena kada sustav banaka krene u gubitke, da će se sve raspasti. Dakle, to se mora spriječiti.'

Milanović kaže kako je pozicija banaka povlaštena, općenito na tržištu, a i prema potrošačima. 'Želimo ograničiti arbitrarnost banaka u onom sivom prostoru koji ljudi ne razumiju i ne vide, a gdje se banke katkad jako dobro snalaze. Želimo ograničiti zaradu i ekstra profite.'

Milanović kaže da će ovaj zakon biti predmet mnogih tumačenja, a vjerojatno i tužbi: 'Smatramo da je naš zadatak da štitimo potrošače, da istovremeno ni bankama ne radimo gubitke i da ih ne tjeramo u trošak. Naš zadatak je da pretpostavljamo određena pravila igre kako bi ljudi mogli normalno i sigurnije ulaziti u kreditne aranžmane i kako kredit ne bi bio hazard za prosječnu obitelj.'

Ipak, premijer naglašava da je na kraju dana svatko odgovoran za sebe: 'Svatko je gospodar svoje sreće i mora dobro procijeniti prije nego što nešto potpisuje.'

Linić je objasnio da se marža, kakva se dogovori na dan sklapanja ugovora o kreditu, neće smjeti mijenjati: 'Banke su imale uobičajenu tehniku da dižu svoju maržu kako pada vrijednost kredita ili vrijednost novca na tržištima. Jasno smo definirali što je to kamatna stopa, što je promjenjiva stopa i dali smo mogućnost da se mijenja samo kamata koja ovisi o tržišnim komponentama.'

Linić kaže da su pokušali riješiti krizu kod ugovora o švicarskim francima, ali bez definiranja ugovora s francima, nego sa svim onim valutama koje ojačaju za više od 20 posto. 'Ocjenjujemo da je veliki teret za nosioce kredita jer moraju platiti tečajne razlike. U tom slučaju banke ne smiju klizati sa svojom maržom... Inzistiramo da se banka vrati na početnu maržu koju je ugovorila, bez prava klizanja, neovisno što je u ugovoru zaključeno.'

Linić kaže da se bankari boje da neće zaraditi, a ne da će izgubiti. 'To znači da su klizali i s maržom prethodnih godina. Bankar je građane opteretio i tečajnom razlikom, ali kako je cijena švicarca na tržištima padala, tako je on sa svojom maržom rastao, što po zakonu o obveznim odnosima smatramo da nije u redu. Građanin snosi i tečajnu razliku, a banka dodatno zarađuje u odnosu na početnu poziciju u ugovoru. Zato smo predvidjeli zaštitu građana kod onih valuta koje klize iznad 20 posto.'

U Zakonu su ograničene i ukupne kamatne stope na stambene kredite koje neće smjeti biti veće od jedne trećine prosječne stope na europskom tržištu ili nacionalne kamatne stope.