'Vijeće NATO-a nije bilo jedinstveno po tom pitanju. Nijemci, Grci, Talijani, a i neke druge članice, nisu bili spremni glasovati za rat s Rusijom. A imali smo i drugu osiguravajuću mjeru - znali smo da ćemo, ako se uputi početni hitac na našu stranu, pozvati Vojsku Jugoslavije da nas podrži', prenose njegove riječi Večernje novosti, navodeći da je znao da je u Generalštabu i među pripadnicima Vojske Jugoslavije postojalo raspoloženje da se stane na rusku stranu u slučaju sukoba.

'Kada sam podnio izvještaj ministru obrane, a potom on predsjedniku Rusije, oni su mi rekli da je to glavno osiguranje. Snage NATO-a bile bi primorane na kopnenu operaciju koje su se bojali', istakao je Ivašov.

Rusko zauzimanje prištinske zračne luke izvedeno je u skladu s međunarodnim planom, a postojala su i navedena osiguranja u slučaju napada, pa je zapovjedništvo engleske brigade zatražilo pregovore. Britanci su prvu noć proveli u našem taboru, navodi on, jer su se bojali da će ih napasti Srbi i Albanci. 'Smatram da je sve to bilo normalno, prirodno, i mi smo, naravno, uveli bataljun u dogovoru s vodstvom Savezne Republike Jugoslavije te predsjednikom Slobodanom Miloševićem, tako da su naše vojske djelovale zajednički i usuglašeno', kazao je Ivašov.

Cijela akcija zauzimanja aerodroma kod Prištine imala je podršku ruskog vodstva, odnosno predsjednika Borisa Jeljcina. 'Jeljcin je dao ovlasti, ali kako je to bila vojna operacija, nitko osim uskog kruga iz vojnog vrha nije znao za to. Za to nije znao ni ministar vanjskih poslova, a nisam mu vjerovao zbog mogućeg curenja informacija. I zamislite, već šest sati naš bataljun iz Bosne i Hercegovine išao je u pravcu Kosova, a NATO o tome ništa nije znao, jer mi još uvijek imamo prirodnu slavensku snalažljivost i uvijek ih možemo prevariti', naveo je ruski general.