Zikov je, govoreći od odnosima Rusije i Hrvatske, kazao da su na njih negativno utjecale sankcije. Komentirao je i interes ruskih kompanija za ulaganje u Hrvatsku. 'Pitanje je ima li Hrvatska interes za rusko gospodarstvo i energetsku sferu. Mi nekoliko godina već ne vidimo interes hrvatske Vlade za takve investicije i ulaganja. Interes uvijek postoji, i ako ga bude i od domaćina i prigodnih uvjeta, bit će i investicija', rekao je Zikov.

Priznao je da je bilo pregovora između ruskih tvrtki, Vlade, Ine i MOL-a. 'No oni nisu uspjeli, ali bilo je i političkih pritisaka vanjskih aktera, i to je sigurno imalo negativan rezultat na pregovore', naglasio je Zikov dodavši da je potvrđeno od američkih diplomata i državnika da je postojao politički pritisak.

Osvrnuo se i na odustajanje Rusije od projekta Južni tok. 'Nažalost obustavljen je. Projekt je bio bojkotiran od Europske unije i bili smo prisiljeni odustati. Sad radimo s Turskom, koji će omogućiti izvoz ruskog plina prema Turskoj, a kasnije i prema drugim zemljama', dodao je Zikov te naglasio kako je američka inicijativa da upravo Hrvatska putem LNG terminala na Krku postane vodeća energetska zemlja u regiji, nije samo gospodarska, nego i politička inicijativa.

'To nije samo gospodarska, već i je i politička inicijativa. Svaki gospodarski projekt mora imati temelj i biti efikasan. Ako Vlada smatra da to može biti učinkovito, zašto ne. No protiv smo toga da ti projekti budu alat političkog pritiska na RH, na Rusiju, na stanje u Europi. To ne smije biti talac političkih igara', rekao je Zikov.

Kazao je i da se u Ukrajini nije dogodila agresija, već građanski rat između vlasti koja je državnim udarom došla na vlast, i s druge strane dijela ukrajinskog naroda koji želi neku vrstu autonomije i samostalnosti za svoju regiju.

'Čuli smo o srpskim i hrvatskim dobrovoljcima. Postoje i ruski dobrovoljci koji sudjeluju na strani Donjecka i Luganska. Ne vjerujemo da su hrvatski i srpski vojnici došli na poziv vlada, već na vlastiti račun. To je vrsta internacionalizacije tog sukoba i zato je bitno da dođe što prije do prekida vatre', objasnio je Zikov za N1.

Komentirao je i odlazak pojedinaca iz Hrvatske na ratište u Ukrajini i njihovo priključenje postrojbi Azov u Mariuopolju te smatra kako bi 'bilo dobro da se to riješi jer je opasnost i u tome da će se nakon završetka rata  ti ljudi vraćati u domovinu i možda će biti radikalizirani i pitanje je kako će oni koristiti to iskustvo kod kuće'.