Prema Vladinom prijedlogu proračuna, vjerske zajednice će 2010. godine dobiti ukupno 310 milijuna kuna, a od toga je 285 milijuna rezervirano za Katoličku crkvu, što je 35 milijuna više nego u proračunu za 2009. godinu.

Ostale vjerske zajednice dobit će manje sredstava nego lani, što otvara pitanje zašto Vlada toliko ide na ruku Katoličkoj crkvi?

Inače, u tri rebalansa ove godine Crkvi su smanjeni prihodi iz državne blagajne za oko 50 milijuna kuna, pa su iznosili 251 milijun kuna. Iz proračuna 2008. Crkva je, podsjetimo, dobila čak 315 milijuna kuna.

HDZ-ov predsjednički kandidat Andrija Hebrang za tportal.hr je rekao da Hrvatska mora poštovati međunarodni ugovor sa Svetom Stolicom i sve preuzete obaveze.

'Ne bih znao reći zbog čega je više novca za Crkvu u proračunu za 2010. godinu, nisam to pratio, ali mi imamo ugovor s Crkvom i moramo to poštovati. Mi smo država koja to poštuje.'

Osim što su zakinute ostale vjerske zajednice, neobična i tragična je činjenica da za osječku bolnicu ove godine uopće nema sredstava.

Na pitanje kako komentira činjenicu da osječki KBC ne dobiva ništa iz proračuna, Hebrang kaže da 'treba zbrojiti sve kredite Vijeća Europe koje imamo u proračunskim stavkama i onda će se dobiti prava slika'.

O proračunu će na konferenciji za medije u Saboru u 12 sati progovoriti i zastupnici SDP-a.

Premijerka Jadranka Kosor danas nije željela odgovoriti na pitanje o povećanim izdvajanjima za Katoličku crkvu, rekavši samo da se o proračunu raspravlja u Saboru.

U SDP-u nisu mogli na pravi način komenitrati ovaj nesrazmjer u proračunu jer, kažu, on nije transparentan i ne znaju se pravi izdaci za Crkvu. Dragica Zgrebec rekla je da je Crkva prošle godine dobila dodatnih 100 milijuna kuna iz proračunske rezerve.

Slavko Linić također kaže da se ne može znati hoće li 285 milijuna biti konačni izdatak za Crkvu jer 'postoji još rezerva u proračunu s kojom raspolaže premijerka i dijeli kako kome hoće'.

'To je politička volja koalicijske vlasti koja želi potporu Crkve i želi ulagati u Crkvu. Ja smatram da svako ulaganje u sakralne objekte i pomoć Crkvi je itekako prihvatljiva, neovisno i o krizi jer se ne smije i taj dio zaboraviti', rekao je Linić koji nije htio uspoređivati ulaganje u Crkvu i zdravstvene objekte te ističe kako je kod Vlade najveći problem namjera.

'Ovo nije razlog da se građanima omogući služenje obreda, nego je to iz razloga dopadljivosti i bliskosti sa crkvenim vrhom. Zato je ta namjera toliko neprihvatljiva i društveno šteta, ali to je politička volja i zato mi stalno govorimo o političkoj trgovini.' - zaključio je Linić.