U pisanoj izjavi dostavljenoj Hini u Sarajevu Hadžić je istaknuo kako će Hrvatska i BiH zajednički, a ne kao suprotstavljene strane rješavati pitanje sporazuma o granicama te gradnje Pelješkog mosta i koridora kroz Neum.

Podsjećajući kako je Vijeće ministara BiH na sjednici održanoj u utorak usvojilo zaključak kojim se traži da predstavnici BiH budu uključeni u sve aktivnosti vezane za gradnju koridora kroz Neum, Hadžić posebice ističe kako je s tim u vezi parlamentu BiH i predloženo da razmotri mogućnost nastavka procesa ratifikacije ugovora o granicama kojega su potpisali predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović.

'BiH smatra da je ratifikacija Sporazuma Izetbegović-Tuđman najoptimalnije rješenje za obje zemlje. Jednako tako cijenimo da novo otvaranje pregovora ne bi donijelo nikakav kvalitetniji rezultat u odnosu na već ponuđena rješenja. U slučaju da RH ne ratificira navedeni sporazum, smatramo da ovo pitanje treba riješiti kroz međunarodnu arbitražu', naveo je Hadžić.

Ocijenio je pritom kako je nepotrebno podizanje napetosti pri rješavanju ovoga, ali i drugih pitanja poput gradnje Pelješkog mosta i Neumskog koridora.'Država BiH neće se uplitati u politička previranja i raspravu s oporbom u Hrvatskoj. Jednako tako, nećemo opstruirati gradnju Pelješkog mosta jer vjerujemo da će Hrvatska prilikom usvajanja idejnog projekta ispoštovati pravo suverene države BiH da ima nesmetan pristup međunarodnim vodama, vodeći računa o tehničkim detaljima', izjavio je Hadžić.

Dodao je kako su BiH i Hrvatska dvije partnerske zemlje, a sukladno tomu BiH 'neće tolerirati bilo kakav drugačiji odnos osim onog dobrosusjedskog i ravnopravnog, a ne ucjenjivačkog i bez obostranog uvažavanja'.

'Vjerujem da ćemo kao susjedi i partneri uspjeti sve dogovoriti', izjavio je ministar Hadžić.

Konstatirao je kako je važno istaknuti da Hrvatska ne ustupa svoj teritorij BiH u Neumskom zalivu.

'Ne postoje nikakvi validni dokazi da su 'sporni' škojevi i vrh poluotoka Klek teritorij RH. Kroz rad Mješovitog povjerenstva za identifikaciju državne granice između BiH i RH praktično je analiziran svaki kilometar granice. U nekoliko godina, koliko je trajao rad tog povjerenstva, bilo je dovoljno vremena i mogućnosti da se otvore sva pitanja, uključujući i pitanje pripadnosti navedenih otočića i vrha poluotoka Klek. Više od deset godina BiH ostvaruje suverenitet nad spornim škojevima i vrhom poluotoka Klek. Zahtjev građana Neuma za zadržavanjem postojećeg stanja korespondira s interesima BiH u pogledu identifikacije državne granice u tom području', zaključio je Hadžić.

Pozvao je da se sporazum Tuđman-Izetbegović promatra u cijelosti a ne samo dio koji se odnosi na morsku granicu u predjelu Neuma. Tako gledajući, lako će se uočiti i pogodnost koje je RH dobila u razgraničenju na rijeci Savi, ističe Hadžić.

Najavio je i kako će Vijeće ministara BiH vrlo brzo održati tematsku sjednicu o upravljanju i utvrđivanju državne granice.