Brojke su ipak poprilično sumorne: zatvorene su ili prenamijenjene dvije trećine nekadašnjih naturističkih kampova, broj noćenja u njima smanjen je sa šest na oko dva milijuna, a udio u ukupnom turističkom prometu zemlje pao je s čak 20 na otprilike dva posto. Simbolično, neslužbeno se očekuje da će za dvije godine djelomično biti prenamijenjena i vrsarska Koversada, prvi komercijalni naturistički kamp u Europi, u svoje doba najveći, najpoznatiji i najcjenjeniji.

Na ovom mjestu treba staviti jedno malo pojašnjenje: korijeni naturizma sežu u 18. stoljeće, službeni osnutak zabilježen je u Njemačkoj prije Drugog svjetskog rata, a procvat se dogodio upravo na Jadranu u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća. Od nudizma, s kojima ga prosječni građanin često miješa, znatno se razlikuje, premda ih spaja jedan oblik - golo kupanje: naturizam je, naime, pokret koji golotinjom slavi oslobađanje duha kroz oslobađanje tijela, razbijanje obiteljskih i međugeneracijskih barijera, zdravu prehranu, tjelovježbu i vodene sportove, zdrav život bez cigareta i alkohola. Njegovi zagovornici naglasit će da promovira zdrav život i unutrašnju, a ne vanjsku ljepotu.

Nudizam s druge strane ipak sadrži egzibicionističku, seksualnu komponentu.

Uglavnom, hrvatski naturizam danas je u popriličnim problemima i zvuči nevjerojatno da je to tako, dok se istovremeno na suprotnoj strani Jadrana upravo otvaraju nova dva naturistička kampa, a sami Talijani u svojim strateškim dokumentima planiraju rast ovog segmenta ponude za čak 400 posto. Utjeha nam eventualno može biti činjenica da ovaj tip kampova u Hrvatskoj doista bilježi godišnji pad od pet do sedam posto, ali istodobno raste broj naturista na divljim i neorganiziranim plažama. Regresija dosta tipična za modernu Hrvatsku.

U Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) za tportal objašnjavaju da doista ne mogu precizno utvrditi brojku ovog profila gostiju: sustav e-visitor nema mogućnost analize motiva dolaska turista i očito se svodi na puko brojanje tjelesa koja kod nas provedu noć. 'Uz turistički promet koji se ostvaruje u naturističkim kampovima, zasigurno postoji dio turističkog prometa koji naturisti ostvaruju u ostalim vrstama smještaja, pri čemu se motiv naturizma onda veže uz nudističke plaže', kažu u HTZ-u.

Logičan korak dalje bio bi utvrditi koliko u Hrvatskoj postoji nudističkih plaža - jer one s oznakom 'naturističke' uopće ne postoje u kategorizaciji - no ni tu nema velike sreće. Dapače, u punih šest godina otkako se Ministarstvo turizma dosjetilo uvesti deset kategorija plaža ama baš nijedna nije dobila ovakvu vrstu certifikata.

Umjesto Hrvatske, posao je odradila Svjetska naturistička organizacija: njeni predstavnici obišli su sve lokacije u Hrvatskoj i u svom vodiču objavili njih točno 59 koje se može smatrati naturističkim, od one sjeverozapadno od Umaga do otočića Supetar nasuprot Cavtata, skroz dolje na jugu. Najviše ih je u Istri, a dosta i na srednjodalmatinskim otocima.

'Po studiji Instituta za turizam iz Poreča, svaki deseti turist dolazi kako bi se kupao gol na divljim plažama i naprosto nije točno da za ovakav oblik odmora interes ne postoji - dapače, svi podaci iz inozemstva pokazuju da se on povećava. Problem Hrvatske jest to što se kreće linijom manjeg otpora i nema strategiju za obogaćivanje ponude - naturistima više nisu dovoljni sunce i more, nego traže sadržaje vezane uz zdravstveni turizam, aktivni odmor, mršavljenje i zdravu prehranu, wellness, psihički i fizički odmor. Vlasnici kampova pretpostavljaju da im je zarada brža i veća u okretanju glampingu, dakle kampiranju s pet zvjezdica, a država nema nikakvu strategiju. Kod nas vlada siromaštvo duha', objašnjava za tportal Jerko Sladoljev. On je trenutno prokurist tvrtke Top Camping Hrvatska, no sasvim sigurno zna o čemu govori: autor je više knjiga o povijesti i razvoju naturizma u Hrvatskoj, ali i jedan od njegovih pionira.

Koncem šezdesetih i početkom sedamdesetih bio je direktor marketinga Koversade, ondje je svojevremeno organizirao kongrese o naturizmu na svjetskoj razini i sve do sada, kada je zašao u 72. godinu života, može se smatrati pravim aktivistom i zanesenjakom.

'U Europi postoji oko 200 tisuća registriranih članova pokreta FKK i još oko pet milijuna ljudi koji aktivno posjećuju naturističke kampove. No da bi oni došli, bitni su programi i sadržaji koje nude kampovi: ukoliko je asortiman siromašan, normalno je da ga nitko neće poželjeti', smatra Sladoljev.

On potvrđuje da u ovom trenutku u Hrvatskoj postoji tek 12 'čistih' naturističkih kampova s tendencijom da se zatvara ili prenamjenjuje otprilike jedan godišnje, pa je Hrvatska u ovom segmentu tržišta trenutno pala na treće mjesto u Europi i deseto u svijetu. S druge strane, buja promet na divljim naturističkim plažama.

'Nudili smo da se pedesetak takvih plaža prikladno označi i uredi, da se postave toaleti i organizira čišćenje, pa eventualno i dodijeli koncesija, no nitko nas nije saslušao. S druge strane, zasad se barem ne kažnjavaju ljudi koji se ondje kupaju i postoji neka vrsta tolerancije', kaže Sladoljev. Kao pozitivan primjer ističe kamp Valalta, koji je službeno certificiran i zahvaljujući velikim ulaganjima i strateškom promišljanju bilježi vrlo solidne poslovne rezultate. On se, kao i 85 posto ostalih kampova ovog tipa, nalazi u Istri, koja može najviše stradati ukoliko se nastavi pad smještajnog kapaciteta i ulaganja u specifičnu tržišnu nišu.

Direktor ureda Kamping udruženja Hrvatske (KUH) Adriano Palman pak smatra da su ovi procesi sasvim prirodni u situaciji kada je ponuda donekle i veća od potražnje.

'Činjenica je dakle da već duži niz godina naturizam lagano opada ili u najbolju ruku stagnira te da se svako malo dogodi neka konverzija dijela naturističkih kapaciteta u kampovima prema tekstilnom kampu, s time da se često zadrži neki kompromis u vidu toga da se ostavi barem FKK plaža ili slično. U takvoj situaciji normalno je da se donose takve odluke i mislim da je svakome pametnome već pomalo smiješno postalo pozivanje na nekakve podatke otprije 50 godina: trendovi se mijenjanju, tržišta se mijenjaju i razvijaju, stare generacije zamjenjuju nove, a Hrvatska danas nudi čak 21 kamp (čisti FKK kampovi, mješovito-tekstilni kampovi ili tekstilni kampovi s FKK plažom), koji mogu primiti čak 52.579 osoba koje se žele barem kupati na FKK plaži, što je čak 20 posto kapaciteta kampova Hrvatske i sasvim prilagođeno tržišnim zahtjevima i razini potražnje', kaže Palman za tportal.

Dakle, tržište će po svemu sudeći regulirati situaciju.