U prosincu 2021. poljska ultrakonzervativna i nacionalistička vlada ugostila je neka od najvećih imena europske krajnje desnice, uključujući Marine Le Pen iz Francuske i Viktora Orbana iz Mađarske. Na kraju skupa u Varšavi zajednički su objavili deklaraciju protiv 'društvenog inženjeringa' čiji je cilj stvaranje 'nove europske nacije' te su obećali, iako se to u većini slučajeva nije ispunilo, da će raditi zajedno u Europskom parlamentu. Samo nekoliko mjeseci nakon tog sastanka u Varšavi vlade Poljske i Mađarske, koje su godinama bile ideološke srodne duše u EU, posvađale su se oko ruske invazije na Ukrajinu, piše Guardian.

Dok je Poljska jedna od najvjernijih pristaša Kijeva, tražeći i strože sankcije za Rusiju, mađarski premijer Orban opisao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kao svog 'protivnika' i okrivio politiku EU-a prema Rusiji za inflaciju i skok cijena energije. Unatoč povremenim slabašnim potezima usmjerenim pomirenju, poljsko-mađarski odnosi i dalje su napeti. Razdor je postao najočitiji u travnju, kada je Jaroslaw Kaczynski, najmoćniji poljski političar i predsjednik vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS), poručio da je Orbanov stav o Ukrajini 'vrlo tužan' i 'razočaravajući'.

Neslužbeno, u četiri oka, poljski diplomati bili su užasnuti. 'Radi se o zemlji koju je 1848.-49. masakrirala Rusija', rekao je visoki poljski diplomat u svibnju, aludirajući na poziv carske Austrije ruskom caru da uguši Mađarsku revoluciju. 'Iskreno govoreći, ne mogu razumjeti logiku mađarskog stava', rekao je diplomat, dodajući da Višegradska skupina (savez četiriju srednjoeuropskih zemalja, Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke) više ne postoji.

U novije vrijeme Poljska je pokušala oživiti suradnju s Mađarskom, no čini se da to nije dovelo do rezultata. Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je prošlog mjeseca provladinom tjedniku da bi se Poljska željela vratiti suradnji s Višegradskom skupinom (V4), čime bi se ponovno otvorila vrata boljim vezama s Mađarskom. Dužnosnici EU-a ovo su protumačili kao znak da je poljska vlada razočarana time što još nije uspjela otključati 35,4 milijarde eura (oko 31 milijardu funti) iz fondova EU-a za oporavak od covida, unatoč tome što je ponudila skromne ustupke u svom sporu s Bruxellesom oko vladavine prava.

Wojciech Przybylski, urednik časopisa Visegrád Insight, rekao je da Morawiecki nastoji vidjeti kako dišu poljski građani, ali suočavajući se s izborima 2023., nije mogao previdjeti proruske sklonosti nekih političara koji su došli u Varšavu prošlog prosinca, uključujući Orbana. Neki poljski politički čelnici, rekao je Przybylski, željeli bi 'uvoditi novine i urotiti se u europskoj politici s Orbanom, ali to ne mogu učiniti zbog nepopularnosti mađarskog čelnika', dodajući: 'Moraju se očito distancirati od Viktora Orbana, čija je politička komunikacija postala toksična za popularnost političara u Poljskoj.'

Suradnju s Orbanom blokirale su poljske vladajuće stranke zbog 'dominantnog osjećaja nesigurnosti u poljskom društvu te percepcije Rusije i percepcije Ukrajine', dodao je Przybylski. Nedavna YouGov anketa razotkrila je jaz u percepcijama javnosti o ratu između dvije susjedne države. Dok 65 posto Poljaka podržava zadržavanje sankcija protiv Rusije, samo 32 posto Mađara podržava ovu politiku EU-a. Slično, tri četvrtine građana Poljske krive Rusiju za rat u usporedbi sa samo 35 posto Mađara.

'Ruski rat je pitanje sigurnosti i pitanje samoidentifikacije za Poljsku, što zapravo nije slučaj za mađarsku vladu. Mađarska vlada još uvijek ne smatra Rusiju izravnom sigurnosnom prijetnjom. I po ovom pitanju dvije vlade se ne slažu', kaže Zsuzsanna Vegh, suradnica pri Europskom vijeću za vanjske odnose.

Mađarska je pokušala popraviti odnose sa svojim susjedima. Nakon izbora u svibnju nova mađarska predsjednica Katalin Novak za prvi put u inozemstvo izabrala je Varšavu kako bi i na taj način pokušala podržati savezništvo dviju država. Suprotno tvrdnjama da je V4 mrtav, Slovačka je prošli tjedan ugostila predsjednike četiriju zemalja kako bi razgovarali o regionalnoj sigurnosti i energetskoj krizi. Ali na završnoj tiskovnoj konferenciji slovačka predsjednica Zuzana Čaputova ukazala je na nedosljedan stav V4 o vojnoj pomoći Ukrajini. Ove nedosljednosti ponovo su isplivale na površinu 17. listopada, kada je Mađarska bila suzdržana pri postavljanju misije EU-a za obuku ukrajinskih trupa. Poljsko-mađarski razdor samo je najnoviji znak razilaženja unutar Višegradske skupine, čiji su političari manje politički homogeni nego 2015.-16., kada su se ujedinili protiv izbjegličkih kvota tijekom migrantske krize.

Unatoč razmimoilaženju po pitanju rata u Ukrajini, Poljska i Mađarska dijele stav o vladavini prava i ulozi institucija EU-a. Prošlog mjeseca zastupnici poljskog PiS-a u Europskom parlamentu pridružili su se drugim nacionalističkim strankama u glasanju protiv rezolucije Europskog parlamenta koja je Mađarsku označila kao 'izbornu autokraciju'. Dvije bi strane tek mogle ponovno otkriti interes za zajednički rad, jer objema prijeti uskraćivanje sredstava EU-a zbog zabrinutosti oko korupcije i politiziranog pravosuđa.

'Ideološka bliskost vladajućih stranaka u Poljskoj i Mađarskoj mogla bi ih okupiti oko zajedničkog cilja - nastavka takozvane borbe protiv Bruxellesa. Ali sukob oko Rusije doista ga ograničava i ne vidim da se to može lako pomiriti i prevladati u ovom trenutku', rekla je Vegh.