Iako u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja ne raspolažu točnim podacima koliko bi objekata moglo biti obuhvaćeno legalizacijom, posve su namjerno kao konačni datum za podnošenje zahtjeva stavili – dan prije ulaska Hrvatske u EU. 'Namjera nam je uvesti red dok ne uđemo u Europu', odlučna je zamjenica ministra Ana Mrak Taritaš

Kao najvažniju novost, navela je 'povećanu mogućnost legalizacije', odnosno mogućnost vlasnicima da veći broj zgrada nego što je u prethodnim zakonskim rješenjima mogu i legalizirati.

Mogu se legalizirati zgrade uz obalnu liniju, ali i na poljoprivrednom zemljištu i šumama. Jedine tzv. uvjetne legalizacije su objekti napravljeni na kulturnom dobru i ne mogu se legalizirati bez posebnih uvjeta konzervatora i zgrade na vodnom dobru za koje posebnu suglasnost daju Hrvatske vode', najavila je dodajući da se mogu legalizirati sve zgrade, osim onih oko kojih postoji sudski spor za vlasništvo.

Objekti koji će biti obuhvaćeni legalizacijom, za što je vlasnicima za početak potrebno podnijeti zahtjev za početak tog posla, podijeljene su u četiri skupine. U prvoj su skupini pomoćne zgrade do 50 četvornih metara, primjerice garaže i drugi objekti, za koje će biti nužno uplatiti 1.000 kuna po objektu. 'Jedini preduvjet, uz podnošenje dokaza o legalnosti parcele i glavne zgrade, jeste da se nalaze na parceli na kojoj se nalazi legalno izgrađena glavna zgrada', potvrdila je Mrak Taritaš.

U drugoj su skupini zgrade do 100 'kvadrata' te poljoprivredni objekti do 400 'kvadrata' za čiju je legalizaciju, uz zahtjev, nužno dostaviti geodetsku snimku te fotografije o postojećem stanju. Za zgrade do 400 'kvadrata' i poljoprivredne objekte do 1.000 'kvadrata' nužno je dostaviti i projekt izvedenog stanja dok je za sve objekte preko te 'kvadrature', kojih je i najmanje, neophodno ishoditi arhitektonsku snimku izvedenog stanja, ali i izjave ovlaštenih stručnjaka da su zgrade izgrađene u skladu s propisima iz vremena u kojima su građene.

Vjerujem da će se glavnina objekata za koje vlasnici podnesu zahtjeve i legalizirati, jer se radi o liberalnom i otvorenom zakonu. Svima koji se odluče za legalizaciju, omogućeno je 25 posto popusta ukoliko naknade plaćaju odjednom ili plaćanje na pet godina, odnosno 60 rata. Već nakon prve uplaćene rate dobivaju rješenje o izvedenom stanju', potvrdila je Mrak Taritaš.

Iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i jasna poruka i onima koji se oglušuju o zabrane te nastavljaju graditi morat će snositi posljedice. 'Nemojte graditi, jer ćemo sve to srušiti da se pokaže ozbiljnost cijelog projekta. Ne samo na Jadranu, iako je tamo najveći pritisak, nego i drugdje', poručila je Mrak Taritaš..

Na jesen bi i prvi bageri mogli u rušenja objekata za koje su već izdana rješenja, a posebno za one koji su građeni nakon 21. lipnja prošle godine. Navodno je 10-ak, vrlo ozbiljnih zgrada kako su ih nazvali, već spremno za rušenje.

Novost će biti i iznos naknada za zadržavanje u prostoru, pa će oni koji su gradili izvan građevinskih područja plaćati dvostruko više od onih u građevinskoj zoni, graditelji u zaštićenom području tri puta, a oni koji su gradili u 100 metara od obalne linije – sedam puta višu naknadu.

Zakonom je predviđeno, kao i u sudstvu, da se predmeti s preopterećnih ili ureda koji ne rade svoj posao prebacuju u drugi ured. 'Zakonom legaliziramo činjenicu da zgrada u prostoru postoji. Dobit će rješenje o izvedenom stanju i to je teret koji stoji u gruntovnici, a zakonom se ne rješavaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi', zaključila je zamjenica ministra Ana Mrak Taritaš.

Prijedlog Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ići će u dva saborska čitanja, no predlagatelji su uvjereni kako će biti izglasani prije ljetne stanke kako bi i vlasnici, ali i država imali vremena pozitivno riješiti što više predmeta.