Mediteranske zemlje Italija i Grčka te bogate države poput Njemačke, Švedske, Belgije, Luksemburga i Nizozemske traže da sve članice pokažu solidarnost i udome određen broj izbjeglica.

Bivše komunističke zemlje Poljska, Slovačka, Mađarska i Češka odbijaju primiti ljude iz većinski muslimanski država Bliskog istoka i sjeverne Afrike, tvrdeći da su prijetnja njihovoj sigurnosti u svjetlu niza islamističkih napada u Europi.

"Postoje područja u kojima nema solidarnosti i to smatram neprihvatljivim", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel.

S njome se slaže i grčki premijer Alexis Tsipras koji je nakon intenzivnih razgovora rekao: "Ponašanje u kojem se dovodi u pitanje načelo solidarnosti ne samo da ugrožava raspravu o izbjegličkom pitanju, nego i budućnost Europe".

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk govorio je o "neučinkovitim" izbjegličkim kvotama koje "unose podjele" među članice, posve suprotno čelnicima zapadnih zemalja koje su ga podržale na izborima za prvog čovjeka Unije.

Tusk je rekao da se neučinkovitost tog plana ogleda u činjenici da je samo 35.000 izbjeglica preseljeno iz Grčke i Italije, umjesto 160.000 koliko je predviđeno planom iz 2015.

"Obvezujuće kvote ostaju sporno pitanje", rekao je Tusk na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Europske komisije Jeanom-Claudeom Junckerom.

"Realokacija nije rješenje za ilegalne migracije", istaknuo je Tusk stojeći uz Junckera koji nije skrivao neslaganje s takvim stavom.

Zagovornici kvota dali su jasno do znanja da s tim planom žele ići dalje i da bi mogli tražiti glasanje o široj reformi europskog sustava azila ako se do lipnja ne postigne dogovor o preseljenju.

"Nisam ljubitelj preglasavanja, ali i to se može iskoristiti", rekao je Juncker. "Neki naši kolege su sinoć govorili da će, ako se ne postigne napredak, predložiti odlučivanje kvalificiranom većinom", dodao je.

To će zasigurno produbiti podjele u EU, a četiri istočne članice upozorile su da će si Unija "pucati u petu" ako se nastavi tim putem.