Teršelič je s aktivističkim istupanjima započela još 1980-ih godina kroz zelene inicijative. 1991. osniva mirovnu inicijativu koja se na terenu brine o ratnim stradalnicima, ali tih godina upozorava na ratne zločine počinjene s hrvatske strane. Tada je, kaže, doživjela i 'orkestrirane prijetnje', pa čak i prijetnje smrću.

Iako joj mnogi u javnosti spočitavaju kako se Documenta bavi samo zločinima nad Srbima, Teršelič to opovrgava. 'Kada se oglašavamo o zločinima počinjenim nad Hrvatima, mediji to rijetko prenesu', kaže ova dobitnica alternativne Nobelove nagrade za mir. 'Bitno se suočiti s prošlošću da se ne bi selektivno biralo kojih ćemo se žrtava sjećati, kojih ne', kaže.

Kaže kako se u udžbenicima povijesti od 2001. napravio pozitivan iskorak, no kako i dalje postoje 'prepreke'. 'Mi smo objavili dodatak udžbenicima za povijest, no ja vidim da je u novu generaciju udžbenika ušlo 60-70 posto toga što smo mi predložili', kaže. U udžbenike nisu ušle dvije fotografije snimljene u isto vrijeme: jedna je snimljena u Zagrebu za vrijeme povratka vojnika Hrvatske vojske iz akcije Oluja, a druga ispod nje prikazuje kolonu srpskih izbjeglica koje bježe s područja zahvaćenih tom akcijom.

'To nije relativizacija, nego poticaj na diskusiju', smatra Teršelič. 'Dan koji je za mnoge u Hrvatskoj obilježavanje pobjede, za druge je dan sjećanja na teško stradanje, kada se izvještava, treba ukazati na sudbinu stradalih. Pobjeda i žrtva ne isključuju jedno drugo', poručila je. Kaže kako je ljudima teško npr. povezati slike zlostavljanja u Pakračkoj Poljani s 'pobjedonosnom slikom Domovinskog rata'. Na pitanje jednog gledatelja zašto Documenta spominje 22 tisuće spaljenih kuća u Oluji kada Haški sud u dokaznim materijalima barata brojkom od 16 tisuća i to ne samo kuća, nego objekata, pod što spadaju i štale, Teršelič kaže kako Documenta barata podacima HHO-a te kako je moguće da nisu točni.

Sve žrtve treba komemorirati i pamtiti a to se posebice odnosi na civilne žrtve rata kojima se bavi aktualna medijska kampanja Documente. Trešelič upozorava da su te žrtve obespravljene u odnosu na vojne žrtve te kako bi se Republika Hrvatska svim civilnim žrtvama trebala ispričati kako što se žrtvama zločina u Varivodama ispričao predsjednik Josipović.

Ova aktivistica se ne bavi samo prošlošću. 'Platforma 112 se zalaže za pravnu državu i transparentnost', pojašnjava. Istupili su u javnosti i nakon ostavke ministrice Mirele Holy upozorivši kako kriteriji po kojima je ona odstupila trebaju vrijediti i za ostale ministre uključujući i prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića.  Kaže kako ima područja gdje je Vlada napravila dobrih stvari te u tom kontekstu spominje Zakon o HRT-u.