Još nismo ni postali članica Europske unije, a već bismo trebali izgubiti jedno zastupničko mjesto u Europskom parlamentu. Zlobnici će reći da, ako nas budu zastupali kao što Ingrid govori engleski, i nije neka šteta. No šalu na stranu, zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju mora se prilagoditi sastav Europskog parlamenta koji, prema Lisabonskom ugovoru, ne može imati više od 751 zastupnika
Zbog toga bi Hrvatska od izbora za Europski parlament 2014. godine, umjesto dosadašnjih 12, trebala imati 11 zastupnika. Osim Hrvatske, u sljedećem sazivu Europskog parlamenta od 2014. do 2019. godine po jedno mjesto bi izgubile Rumunjska, Grčka, Belgija, Portugal, Češka, Mađarska, Austrija, Bugarska, Irska, Litva i Latvija, dok se Njemačka, koja ima najviše zastupnika, odrekla tri mjesta, pa će ubuduće imati 96 europskih zastupnika. Prethodno će Hrvatska ovoga proljeća, prije predviđenog ulaska 1. srpnja ove godine, provesti izbore za 12 zastupnika koji će sjediti u sadašnjem sazivu Europskog parlamenta do proljeća 2014.
SDP-ovac Tonino Picula objašnjava da nije u pitanju nekakva nepažnja ili pogreška tijekom pregovora. 'Sadašnji saziv parlamenta izabran je po sporazumu iz Nice, a novi će bi izabran po Lisabonskom ugovoru koji ograničava broj zastupnika na maksimalno 751', kazuje Picula. LaburistuNikoli Vuljaniću također nije problematično što će Hrvatska izgubiti jedno mjesto sve dok će se jednako tretirati sve zemlje. 'Bože moj, ako na neki način budemo zakinuti, onda ćemo se buniti', govori nam Vuljanić.
Dakle, Hrvatska će svega godinu dana imati 12 zastupnika, ako se nešto drastično ne promijeni, a teoretski je i to moguće. HDZ-ovac Andrej Plenković kaže da je prijedlog kojim se barata u javnosti djelo parlamentarnih izvjestitelja Odbora za ustavna pitanja Europskog parlamenta, Talijana Roberta Gualtierija i Poljaka Rafala Trzaskowskog koji se već dugo bave tim pitanjem tragajući za kompromisom.
'Europski parlament ne donosi konačnu odluku o tom pitanju, nego Europsko vijeće uz pristanak Europskog parlamenta', govori Plenković. Europsko vijeće će, nastavlja, konačnu odluku o tome donijeti tek kada Hrvatska postane punopravnom članicom Europske unije, i to konsenzusom svih članica. 'Teoretski, Hrvatska bi tu odluku onda mogla blokirati', spekulira Plenković.
On napominje da je ovdje riječ o višegodišnjim prilagodbama kroz koje prolazi Europski parlament te naglašava da su se prijašnjim krugovima proširenja velike zemlje dosta žrtvovale. Također navodi i da zahvaljujući sustavu degresivne proporcionalnosti manje zemlje imaju više zastupnika u odnosu na velike za jednak broj stanovnika.
Plenković kaže da postoji ideja, koju će sigurno podržati zemlje koje gube zastupnika, da se još jedan mandat odradi po postojećem načinu izbora, a onda tek 2019. godine po Lisabonskom ugovoru. 'Mislim da bi to bio najbolje. Nije neka velika razlika između 766, koliko će Europski parlament imati sa 12 hrvatskih zastupnika, i 751, koliko je maksimalno predviđeno Lisabonskim ugovorom', zaključuje Plenković.
