Norini roditelji sudskim su putem željeli steći pravo upravljanja preko Zaklade Nora Šitum nad više od četiri milijuna kuna, koliko je ostalo od humanitarne akcije koju je u njihovo ime pokrenula udruga Hrabro dijete. Riječ je o iznosu koji je preostao nakon što je malena Nora bezuspješno liječena u SAD-u. Nakon njezine smrti Atanasovska i Šitum smatrali su kako upravo oni mogu dalje preusmjeravati novac u humanitarne svrhe. S tim se nije slagala udruga Hrabro dijete.

Norini roditelji nakon što su gubili presude na nižim sudovima obratili su se Vrhovnom sudu koji je potvrdio kako na novac ima pravo udruga Hrabro dijete.

Pozivaju se na Zakon o humanitarnoj pomoći, prema kojoj novac prikupljen ovakvim akcijama nije prenosiv nakon smrti onoga za koga je bio namijenjen. Navode i kako Norini roditelji moraju platiti 155 tisuća kuna sudskih troškova.

'Navedena odredba ZHP ne daje prikupljenim financijskim sredstvima značaj osobne imovine korisnika humanitarne pomoći, već kao sredstva prikupljena na izdvojenom računu omogućavaju njihovu upotrebu upravo u svrhu radi koje su i prikupljena, a to je ostvarenje prava na pružanje novčane pomoći, u konkretnom slučaju za potrebe liječenja korisnika humanitarne pomoći.

Stupanjem na snagu 1. studenoga 2015. Zakona o humanitarnoj pomoći upravo su i uklonjeni eventualni nedostaci ZHP na način da je između ostalog propisano da je humanitarna pomoć za korisnike besplatna i ne može se nasljeđivati te je i regulirano postupanje s neutrošenim financijskim sredstvima prikupljenima u humanitarnim akcijama na način da je organizator humanitarne akcije dužan neutrošena sredstva zadržati na računu i uplatiti ih na račun prve sljedeće humanitarne akcije koja je odobrena s istom oznakom vrste.

Iz navedenog je vidljiv i stav zakonodavca u pogledu predmeta ovoga spora. Također valja napomenuti da sud u parničnom postupku odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku, a predmet ovog spora je zahtjev tužitelja na isplatu prikupljene humanitarne pomoći za koju tužitelji smatraju da je postala vlastita imovina sada njihove pokojne kćeri, odnosno njezina ostavina. Prethodno navedeno se posebno naglašava s obzirom na navode tužitelja vezano uz pravnu osnovu tuženika na zadržavanje prikupljene humanitarne pomoći, kao i nezakonitog trošenja prikupljenih sredstava od strane članova tuženika, a što nije predmet ovog parničnog postupka', stoji u odluci Vrhovnog suda.

Norini roditelji godinama su upozoravali kako udruga Hrabro dijete nezakonito troši novac koji je bio prikupljen za njihovu kćer. Jedan od razloga zbog kojih su posumnjali u novogradišku udrugu je i isplatnica od 12 tisuća kuna koja je isplaćena Aniki de Vileri, koja je odnose s javnošću akcije za Noru vodila pro bono. Ona pak tvrdi kako na isplatnici nije njezin potpis. Uz to, iz udruge su opetovano odbijali roditeljima dati bankovne ispise i dokaze o trošenju prikupljenog novca.

Podsjetimo, petogodišnja Nora Šitum preminula je 2013. nakon teške borbe s akutnom limfoblastičnom leukemijom. Tračak nade roditeljima oboljele Nore dala je mogućnost eksperimentalnog liječenja u SAD-u te je za tu svrhu u rekordno kratkom roku prikupljeno gotovo osam milijuna kuna. Nora je otputovala u SAD, no bitku s teškom bolešću ipak je izgubila.