Zatvorenici i pritvorenici, naravno, raspolažu jako malim udjelom u tim sredstvima - tek oko jedan posto. Mnogo više sredstava, međutim, pred sudovima deponiraju razne stranke, piše Glas Slavonije.

Iz nalaza Državne revizije proizlazi da je krajem 2009. godine na izvanbilančnim zapisima Ministarstva pravosuđa bilo 572.564.111 kuna, a krajem 2010. godine stanje na tim računima Ministarstva iznosilo je 628.501.338 kuna, odnosno 55,9 milijuna kuna više. Ako se odbije prosječno pet do šest milijuna kuna sredstava zatvorenika, preostala sredstva su imovinski saldo gotovinskih i negotovinskih pologa stranaka u sudskim postupcima. Uglavnom se radi o predujmu stranaka kako bi se mogli pokriti razni sudski troškovi.

Povećanje od 55,9 milijuna kuna, koje je Državna revizija utvrdila nalazima za 2009. i 2010. godinu, zasigurno će biti premašeno krajem 2011. godine. Podsjetimo, lani su samo dvije osobe, varaždinski poduzetnik Davor Patafta i bivši premijer Ivo Sanader, svoju slobodu platile jamstvom od ukupno 24,5 milijuna kuna.

Podaci Ministarstva pravosuđa nešto su drugačiji od podataka Državne revizije. Prema podacima pravosudnog ministarstva, sudovi su na kraju prošle godine imali 578,4 milijuna kuna na izvanbilančnim računima, a prema podacima Državne revizije 628,5 milijuna kuna, s tim da u potonju svotu ulazi i novac zatvorenika i pritvorenika. Razlike u tim podacima jedan su od razloga zašto je Ministarstvo pravosuđa u reviziji za 2010. dobilo tek uvjetno prolazno mišljenje.

Naime, još u nalazu revizije za 2009. godinu utvrđeno je da za ta sredstva ne postoji sustav kontrole. Stoga je Državna revizija naložila Ministarstvu da tijekom 2010. godine uspostavi jedinstvenu evidenciju izvanbilančnih računa, ali tu preporuku revizije Ministarstvo nije provelo.