Podsjećaju da je javno bilježništvo služba koja pruža jamstva pravne sigurnosti uz rasterećenje sudova, prevenciju sudskih sporova, pružanje pravne zaštite građanima i zaštitu javnog interesa. Istovremeno, strankama se u određenim nadležnostima pruža mogućnost alternativnog izbora te korištenja online (videokonferncijskog) pristupa, umjesto fizičkog dolaska u javnobilježnički ured.

Elektronske isprave i javnobilježnički postupci

Dakle, glavne izmjene Zakona o javnom bilježništvu odnose se na odredbe o javnobilježničkoj ispravi u elektroničkom obliku i postupcima koji će se provoditi elektroničkim načinom, ističu u Komori. Dodaju da će HJK biti zadužena za vođenje jedinstvenog elektroničkog arhiva svih javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku. Komora će također propisivati način vođenja, pristup i korištenje arhiva isprava.

Novim zakonom se također definira sadržaj ispisane javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku kao prikaz vanjskog obrasca koji sadrži odgovarajući barkod odnosno QR kod, kontrolni broj i internetsku stranicu za provjeru vjerodostojnosti isprave i preuzimanje izvornika. Dodatno je uređen i postupak imenovanja, ali i razrješenja te privremenog udaljenja javnih bilježnika. U postupak imenovanja javnih bilježnika se uvodi novo tijelo, povjerenstvo koje imenuje ministar pravosuđa, a koje provodi analizu i odabir te detaljno provjerava sve ključne aspekte koji se odnose na dosadašnji rad i aktivnosti kandidata. Ujedno, kod utvrđivanja broja javnobilježničkih mjesta, Ministarstvo pravosuđa i uprave rukovodilo se idejom osiguranja dostupnosti javnobilježničke službe u manjim mjestima i sukladno tome određivanja i održavanja uredovnih dana od strane susjednih javnih bilježnika, kažu u Komori.

Tarifu ubuduće određuje ministar uz prethodno mišljenje HJK

Veliku promjenu, ističu, donosi članak kojim je izmijenjena dosadašnja odredba o javnobilježničkoj tarifi. Prema novom zakonu tarifu donosi ministar pravosuđa uz prethodno mišljenje Komore. Iako je stari zakon propisivao kako tarifu donosi Komora uz suglasnost ministarstva ta odredba imala je samo formalnopravno značenje, dok je tarifu donosilo ministarstvo. Kako nakon donošenja zakona slijedi usklađivanje podzakonskih propisa, pogotovo i radi skorog uvođenja eura, HJK naglašava da je pravilnik o tarifama potrebno osuvremeniti ne samo normativno već i u skladu s ekonomskim čimbenicima koji su itekako varirali tijekom vremena nakon prvog donošenja tarife 1994.

Naknada za ovjeru potpisa tada je iznosila 50 kuna. Izmjenom pravilnika 1995. nagrada za ovjeru potpisa je smanjena na 30 kuna i od tada se nije mijenjala. Usporedbom rasta cijena i troškova prema fiksnim javnobilježničkim tarifama, navode, može se utvrditi kako su zapravo 'tijekom vremena cijene javnobilježničkih usluga pojeftinile za 70 posto'. HJK zaključuje kako bi bilo poželjno da i podzakonski propisi slijede recentne izmjene Zakona o javnom bilježništvu te da budu na tragu vremena u kojem se donose.