Hrvatska ne treba strahovati od radioaktivnog oblaka ili zračenja, premda je situacija u Japanu ozbiljna, ali nuklearke su sigurne, iako ne apsolutno, tvrde stručnjaci, dok druga, 'zelena' strana smatra da opreza nikad dosta te da je rizik koliko god bio malen, još uvijek prevelik
'Strah od zračenja i nuklearna energija: Jesmo li sigurni? - Radijaciju ne čujemo, ne vidimo i ne osjećamo - je li zato naš strah iracionalan? Kakve će biti posljedice nuklearne katastrofe u Japanu? Vjerujemo li informacijama ili sumnjamo da nam se podaci taje? Kakva je budućnost nuklearne energije? Treba li strahovati zbog blizine nuklearnih elektrana Krško i Paks?' - pitanja su o kojima se pokušalo raspravljati na tribini Zbora novinara HND-a za okoliš održane povodom nuklearne katastrofe u Japanu.
'U Hrvatskoj nema opasnosti od radioaktivnog oblaka koji se širi iz Japana jer je količina radioaktivnih čestica u oblaku malena, kao i opasnost od onečišćenja hrane koju uzimamo. Ako nas ne zabrinjava što udišemo, ne bi nas trebalo zabrinjavati ni ono što jedemo', naglasio je Davor Grgić, zamjenik predsjednika Hrvatskog nuklearnog društva, dodajući da se ionako velik dio onoga što jedemo trenutačno uzgaja u staklenicima.
Objasnio je princip gradnje nuklearnih elektrana te potom istaknuo da je od nemilog događaja prošlo već deset dana te da straha ne treba biti jer je radijacija ionako stalno oko nas: 'Situacija je, naime, ozbiljna, sva regulatorna tijela su zabrinuta, ali najgori je trenutak prošao. Uslijedit će lokalna pogoršanja i zatim dugotrajan postupak sanacije, ali najgori je trenutak prošao.'
Kazao je i da ni prije nikad ne bi rekao da su nuklearke sto posto sigurne, ali da sigurne jesu i da se ta sigurnost mora nadograđivati: 'Problem je u tome što se dosad uvijek razmišljalo o nuklearci kao izvoru katastrofične situacije, a NE je u slučaju Japana bila benigni promatrač.'
Njegovo mišljenje podijelio je i ostatak struke, koju je publika uglavnom doživjela kao 'nuklearni lobi' jer su najveći dio vremena proveli objašnjavajući koliko je NE odlična, pri čemu su istaknuli da je Černobil obilovao projektnim slabostima, a Krško ima ugrađene sigurnosne sustave.
Toni Vidan iz Zelene akcije upitao je zašto Krško nije osigurano protiv svih izravnih i neizravnih šteta kod međunarodnog osiguravajućeg društva, ali bez navođenja plafona isplate osiguravajuće kuće. Vidan, naime, smatra da 'nuklearci' nisu dovoljno uspjeli uvjeriti građane u sigurnosne mjere dovoljne za prihvaćanje prihvatljivog rizika od nuklearki.
'Nulti rizik ne postoji, a nož je veći rizik za građane od nuklearne tehnologije', istaknuo je Vladimir Lokner iz APO-a, tvrtke članice HEP-ove grupe za poslove okoliša. Njegov kolega iz tvrtke Damir Subašić zaključio je da o 'nuklearnoj energiji ne treba promišljati sada jer je to preozbiljna tema da bi se o njoj donosile krupne odluke samo na temelju jednog događaja i glave prepune različitih informacija'.