Nuklearka u sjevernom kantonu Aargauu, uz njemačku granicu, počela je raditi 9. prosinca 1969., u vrijeme dok su Beatlesi još bili zajedno, a čovjek tek prohodao Mjesecom.

Pedeset godina kasnije, na svjetloplavom zidu zgrade u kojoj je reaktor 1, na njemačkom piše: 'Godišnjica 1969.-2019. - 355,000 sati rada'.

Beznau 1 treći je najstariji aktivni nuklearni reaktor na svijetu. Ispred njega samo su dva reaktora u Tarapuru na zapadu Indije, koji su s radom krenuli u listopadu 1969. godine, stoji u podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

'Privilegij je raditi ovdje', istaknuo je Michael Dost, direktor elektrane kojom upravlja švicarska tvrtka Axpo.

Naglašava da je ponosan što radi u tako produktivnom spomeniku industrijske povijesti.

Dva reaktora Beznaua svakoga dana zajedno proizvedu oko 6.000 gigavata po satu, što je dvostruko struje više nego što je potroši Zuerich, najveći švicarski grad.

Dost smatra da Beznau još nije za 'penziju'.

Nova oprema

'Ovdje je izvršeno mnogo preinaka', rekao je Dost, istaknuvši kako su u proteklim desetljećima 'izmijenjene komponente i izgrađena je nova oprema kako bi se zadovoljili svi tehnički zahtjevi' za nuklearne elektrane.

Švicarski inspektorat za nuklearnu sigurnost (ENSI) potvrdio da je Beznau 1 zadovoljava sve propise.

No kritičari tvrde da renovacije ne mogu kompenzirati starost reaktora.

'U potpunosti prihvaćam da su velika sredstva uložena u elektranu, no ne možete sigurnosnim nadogradnjama transformirati Volkswagenovu Bubu u Teslu', upozorava Florian Kassler, stručnjak za nuklearnu energiju iz švicarskog Greenpeacea.

Kassler podsjeća da su prošli put kad je elektrana bila zatvorena zbog remonta, između 2015. i 2017., otkrivene neispravnosti na čeliku jednog od spremnika vode.

U zaključcima koje je kasnije potvrdio i ENSI utvrđeno je kako neispravnosti nisu bile povezane s funkcioniranjem reaktora i nisu sigurnosni rizik.

No Greenpeace tvrdi da ispitivanja nisu u obzir uzela utjecaj radioaktivnosti na stanje spremnika.

Veliki rizik

'Beznau nosi velik sigurnosni rizik', uporan je Kasser.

S njim se slaže i Zelena stranka koja je na nedavnim parlamentarnim izborima zabilježila najbolji rezultat u povijesti. I zeleni žele gašenje te elektrane.

Rasprava o tome intenzivirala se nakon nuklearne katastrofe u japanskoj Fukušimi 2011. godine.

Švicarska je nakon tog slučaja objavila plan napuštanja nuklearne energije i zatvaranja svojih četiriju elektrana, ali ne i vremenski okvir za to.

Švicarci su prije tri godine na referendumu odbacili ubrzano zatvaranje elektrana starijih od 45 godina.

'Radni vijek elektrana nije definiran', kaže švicarsko ministarstvo za energetiku.

Zbog toga pogoni mogu raditi sve dok ih ENSI smatra sigurnima i dok je tvrtkama koje njima upravljaju financijski isplativo ulagati u njihovo moderniziranje.

Dost tvrdi kako Beznau još ima mnogo toga za dati.

'Vjerujemo da može raditi do 2030. godine', poručio je, ali i priznao da će nakon toga možda napokon biti vrijeme za njegovo gašenje.