Na radnom ručku u predsjedničkoj palači sudjeluje i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, kao i njegovi kolege iz baltičkih zemalja, iz Češke, Slovačke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske dok je slovenski predsjednik Borut Pahor, kako se doznaje, otkazao posjet zbog ranije dogovorenog odlaska u BiH.

'Svjedoci smo stalnog pada izdvajanja za obranu, to se mora promijeniti', kazao je Obama te izrazio žaljenje zbog 'rezanja' vojnog proračuna u mnogim europskim zemljama zbog gospodarske krize.

Ukorio je europske zemlje, uz iznimku Poljske i još nekoliko, da ne rade svoj posao unutar NATO-a, što je pokazao slučaj Ukrajine.

'Žele biti punopravni članovi kada se radi o njihovoj obrani, ali to moraju biti i kada treba drugima pridonijeti, to je neodvojivo', ocijenio je Obama.

Najavio je da će s obzirom na novonastalu situaciju na području sigurnosti nakon ruske aneksije Krima, SAD povećati izdvajanje za vojsku s 1,95 posto BDP-a na 2 posto BDP-a.

Boraveći u Varšavi u povodu proslave 25. obljetnice prvih slobodnih izbora u Poljskoj, Obama je potvrdio da je američki angažman u sigurnosti u istočnoj Europi 'neupitan' i najavio novu pomoć na području sigurnosti istočne Europe.

Radi se o milijardu dolara vrijednom planu sigurnosti kako bi zemlje istočne Europe mogle odahnuti. Ta 'inicijativa za umirenje Europe', koju još treba potvrditi Kongres, predviđa razmještanje novih američkih kopnenih, zračnih i pomorskih snaga u istočnoj Europi.

Komorowski je pozdravio tu američku nakanu kao odgovor na rusku intervenciju u Ukrajini.

'Odluka američkih vlasti da pojača svoju nazočnost u istočnim članicama NATO-a nevjerojatno je važna', rekao je Komorowski na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Ocijenio je da američko stajalište znači povratak na same temelje Saveza, tj. članak 5 koji govori o kolektivnoj obrani teritorija zemalja članica.

'Za nas je jako važno da je jasno dato do znanja da nema drugorazrednih članica NATO-a, da nema zemalja kojima će druge države, izvan članstva Saveza poput Rusije, govoriti smiju li američke snage ili ne smiju ondje biti raspoređene', zaključio je Komorowski.

Američki predsjednik sastao se i s poljskim premijerom Donaldom Tuskom s kojim je razgovarao o borbi protiv emisije štetnih plinova, poručivši da bi SAD i Europa trebali predvoditi u borbi protiv globalnog zatopljenja.

'To treba biti globalni trud... ali je važno da SAD i EU budu primjer u postizanju ambicioznih ciljeva glede smanjivanja količine CO2 nakon 2020. godine', kazao je Obama nakon sastanka s Tuskom.

Obama je krajem svibnja najavio i 'prvi američki akcijski plan o klimi' koji će stvoriti gospodarstvo utemeljeno na čistoj energiji - koristeći čiste izvore energije, sa što manje prljavih energenata, i voditi računa da se energija ne troši uzalud.

Kako je izvijestio New York Times, Obama želi primorati uprave električnih centrala na ugljen da smanje emisiju ugljičnog dioksida za 20 posto, kako bi borba protiv globalnog zagrijavanja bila učinkovitija.

Oko 40 posto emisije CO2 dolazi od električnih centrala kojima nisu uvedena nikakva ograničenja glede emisije štetnih plinova.