Cijela 2009. godina bila je u iščekivanju pravde za ubojstva koja su Hrvatsku najviše potresla još 2008. godine. Suđenje za ubojstvo Ivane Hodak, kćeri uglednog zagrebačkog odvjetnika Zvonimira Hodaka, započelo je gotovo godinu dana nakon ubojstva, 22. rujna 2009.

Optuženi Mladen Šlogar uhićen je početkom godine kada je vlasnik sjenika u Zaprešiću u kojemu se skrivao pozvao policiju prvenstveno zbog higijenskih uvjeta, jer je Šlogar tamo vršio nuždu i nije čistio za sobom.

Policija je kod njega pronašla pištolj za koji se tek kasnije utvrdilo da je oružje kojim je ubijena Ivana Hodak, pa je Šlogar naknadno uhićen. Pri uhićenju je priznao ubojstvo, a uoči suđenja na kojem ga brani odvjetnik Antonijo Zujić, Šlogar nije bio siguran u svoju krinju, pa je na prvom ročištu rekao: 'Ne znam što bih rekao, nisam se uspio dogovoriti s odvjetnikom.' Nakon konzultacija s odvjetnikom rekao je da tijekom cijelog suđenja ne želi iznositi obranu.

Optužnica protiv Šlogara u jednom je trenutku izgubila vjerodostojnost zbog ključnog dokaza – pištolja Berette. Naime, Vrhovni sud ukinuo je rješenje po kojem se taj dokaz smatra zakonitim, no sudac Ivan Turudić 13. prosinca otklonio je svaku sumnju i pištolj ponovno proglasio zakonitim dokazom.

Balkan Express

Drugi veliki slučaj, čije suđenje javnost tek iščekuje, tiče se ubojstva Ive Pukanića i Nike Franjića, a nazvan je Balkan Express.

USKOK je nakon godinu dana istrage pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu Roberta Matanića, Luke Matanića, Amira Mafalanija, Željka Milovanovića, Bojana Gudurića i Slobodana Đurovića 'zbog počinjenja dva kaznena djela teškog ubojstva, teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti i kaznenog djela udruživanja za počinjenje kaznenih djela'.

U optužnici USKOK navodi da se okrivljenici terete da su, kao 'pripadnici zločinačke organizacije', iz koristoljublja usmrtili Ivu Pukanića i Niku Franjića, eksplozijom izazvali opasnost za život ljudi i imovinu te prouzročili imovinsku štetu velikih razmjera.

Početak suđenja očekuje se početkom 2010. pod predsjedanjem sutkinje Ivane Kršul

Sramotne presude

Osim što smo već naviknuli na iščekivanje presuda 'brzog' hrvatskog pravosuđa, svakog tjedna svjedočimo sramotno malim kaznama za sve vrste zločina.

Tako je, primjerice, direktor Gramata, 54-godišnji Josip Golubar, iako je 38-godišnjoj čistačici u svojoj tvrtki 'gurao prste u spolovilo', što hrvatski zakon smatra radnjom izjednačenom sa silovanjem, dobio uvjetnu kaznu od 10 mjeseci zatvora.

Isto tako, Odjel za mladež Općinskog suda oslobodio je 16-godišnjaka koji je sudjelovao u premlaćivanju i ubojstvu Luke Ritza, usprkos upozorenjima stručnjaka da postoji mogućnost da će mladić ponovno biti nasilan. I tako je i bilo. Šesnaestogodišnji J.J. nije bio u odgojnoj ustanovi te je pred jednim zagrebačkim šoping centrom nedavno sudjelovao u premlaćivanju jednog 15-godišnjaka.

Jedna od sramotnih (i zakašnjelih) ovogodišnjih presuda je osuda hrvatskog branitelja Ive Jukića na samo dvije godine zatvora jer je prije čak 18 godina pred osmogodišnjim djetetom silovao tada 40-godišnju ženu u hotelu u Makarskoj.

Oslobođeni optuženi za krvavu pljačku Fine

Hrvatsko pravosuđe i policija doživjeli su teški debakl presudom za pljačku Fine i ubojstvo dvojice zaštitara.

Banda okorjelih kriminalaca izvršila je niz pljački pošta, banaka i ostalih financijskih institucija u Zagrebu, bezobzirno ubijajući sve koji su im se našli na putu. U dvojicu zaštitara poslovnice Fine, Dragu Renara i Stipu Mušana, pljačkaši su ispalili 57 metaka, a član iste bande ubio je i hrvatskog branitelja Dragutina Golika koji ih je pokušao zaustaviti pri bijegu nakon pljačke Zagrebačke banke u zagrebačkom Drvinju.

U travnju su oslobođena sedmorica optuženika za pljačku Fine 2005. godine i ubojstvo zaštitara. No, za pljačku Zagrebačke banke i ubojstvo građanina Dragutina Golika na 30 godina zatvora osuđen je Ognjen Grubić. Nenad Filipović, kojeg se teretilo da je organizirao ove pljačke, osuđen je na četiri godine zatvora zbog pljačke poslovnice pošte Ulici Božidara Magovca u ožujku 2006, kao i Dražen Gebaj

Ubojstvo policajca Ivana Grbavca pokrenulo lavinu pitanja

Zašto zaštitari i policija nemaju usuglašen i jasan sustav komuniciranja? Zašto je Kazimir Dužnović pušten iz zatvora gdje je služio kaznu od pet i pol godina zatvora? Kakva je to sigurnost hrvatskih građana ako policajci nemaju adekvatnu opremu za opasne akcije kao što je bila ona u Sesvetama 5. svibnja?

Toga dana naoružani i maskirani razbojnik upao je u Raiffeisen banku, a uskoro su stigli i sesvetski policajci. Jedan od njih bio je 24-godišnji Ivan Grbavac koji je poginuo od nečijeg metka, tužitelji kažu - bio je to metak iz puške Kazimira Dužnovića

Dužnovićkojemu je u listopadu započelo suđenje na Županijskom sudu, uhićen je odmah nakon pljačke, a još uvijek nema ključnog dokaza - čahure kojom je ubijen mladi policajac. Osim toga, ne zna se gdje je pištolj policajca Gorana Blaževića koji je išao u akciju s Grbavcem. Zbog toga postoje neke sumnje da je smrtonosni metak izašao iz cijevi policijskog pištolja.

Budući da nadzorne kamere nisu odbacile sumnju da je metak policijskih kolega zalutao prema Grbavcu, čeka se kombinirano sudsko medicinsko i balističko vještačenje, no svi svjedoci i ostali dokazi upućuju na optuženog Dužnovića.

Presuda Glavašu i njegov bijeg

Za neke i presuda Branimiru Glavašu spada među sramotne. Rijetki kažu da nije zaslužio 10 godina zatvora, a neki da zaslužuje i više. Do nepravomoćne presude za ratne zločine u Osijeku 1991, za slučajeve poznatije kao 'selotejp' i 'garaža', došlo je nakon gotovo dvije godine. Ostalih petero optuženika dobilo je kaznu od pet do osam godina zatvora.

Na izricanju presude suca Željka Horvatovića, nije se pojavio prvooptuženi Glavaš, te se već tada moglo pretpostaviti da bi mogao pobjeći iz zemlje. Ipak, nitko nije poduzeo nikakve mjere, nego se čak čekala odluka Sabora o ponovnom skidanju zastupničkog imuniteta.

Glavaš je dan nakon presude pobjegao u BiH. S obzirom na to da se Imunitetno povjerenstvo u Saboru dotad još nije bilo sastalo, policija ga u tome nije smjela spriječiti. Za sobom je ostavio samo video-pismo u kojem je po to zna koji put ponovio da je suđenje bilo politički proces koji je montirao tadašnji premijer Ivo Sanader

Danas već ima sagrađenu kuću od oko 300 četvornih metara u Drinovcima, u Hercegovini, u kojoj saziva predsjedništvo HDSSB-a, i čeka odluku Vrhovnog suda na žalbu.

BiH – 'Bježim iz Hrvatske'

Kratica BiH uskoro je dobila novo značenje: 'Bježim iz Hrvatske'. Oni koji imaju dvostruko državljanstvo i hrvatsko pravosuđe 'za repom', počeli su koristiti činjenicu da ni Hrvatska ni BiH ne izručuju svoje državljane.

Prema podacima hrvatske policije, tu je 'povlasticu za osuđenike' iskoristilo čak 46 odbjeglih osuđenika. Među njima su riječki liječnik Ognjen Šimić, poduzetnici Dražen Golemović i Jozo Ćurković.

Iz BiH u Hrvatsku je pak pobjeglo čak 106 osuđenika.

Rončevićevi kamioni napokon na sudu

HDZ-ov saborski zastupnik Berislav Rončević uskoro će više vremena provoditi u prostorijama Županijskog suda u Zagrebu nego u Saboru. Rončević je, baš kao i Glavaš, postupak koji uskoro započinje protiv njega nazvao 'političkim procesom'.

Naime, još 2005. na nepravilnosti oko nabavke kamiona u MORH-u upozorio je predsjednik Stipe Mesić. Taj se slučaj dugo svodio samo na prepucavanja preko medija, i cijelo to vrijeme Rončević je bio ministar obrane ili ministar unutarnjih poslova, dok je Sanader bio premijer.

Na saborskom Povjerenstvu za istragu nabave kamiona dugo su HDZ-ovci, vođeni Andrijom Hebrangom, svojom većinom štitili Rončevića, sve dok USKOK nije uzeo stvari u 'svoje ruke', i to tek nakon odlaska premijera Sanadera. Sve nadležne institucije uvjeravaju nas da je to puka slučajnost.

USKOK je napokon donio optužnicu kojom se Rončević i njegov državni tajnik Ivica Bačić terete da su potkraj 2004. izravnom nagodbom s tvrtkom Eurokamion oštetili državni proračun za oko 10 milijuna kuna. Početak suđenja očekuje se početkom 2010.

Dragulji iz MORH-a teški samo sedam godina robije

U ožujku 2009. Vladimir Zagorec nepravomoćno je osuđen na sedam godina zatvora jer je na odlasku iz MORH-a 2000. sa sobom iz sefa ponio dragulje u vrijednosti pet milijuna dolara namijenjene obrani. Zagorec se žalio i sada čeka pravomoćnu odluku na Vrhovnom sudu, a iz zatvora ide na drugo suđenje.

Naime, četvrti put počelo je suđenje u slučaju Šporer za nezakonitu obnovu vikendice bivšeg potpredsjednika zagrebačke Gradske skupštine Antuna Šporera

Uskočki predmeti

Pritisci Europske unije usmjereni na kažnjavanje korupcije rezultirali su postupcima kao što su Indeks – za slučajeve kupovine ispita u kojima je sudjelovalo čak 70 osoba, Mali i Veliki Maestro – mito i korupcija u Hrvatskom fondu za privatizaciju, Gruntovec – za korupciju u zaprešićkoj gruntovnici, te Dijagnoza 1 – za namještanje statusa ratnih invalida.

U slučaju Indeks 1 bivši prodekan zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti Dragan Badanjak osuđen je na dvije i pol godine zatvora a glavni posrednik Mladen Budor na godinu i pol.

U slučaju Mali Maestro u kojem su optuženi potpredsjednik Fonda za privatizaciju Ivan Gotovac i poduzetnik Svjetlan Stanić, donesena je oslobađajuća presuda, dok su u slučaju Veliki Maestro optuženi bivši potpredsjednici HFP-a Josip Matanović i Robert Peša nepravomoćno osuđeni na 11, odnosno dvije godine zatvora.

Kako se Peša žalio na nehumane uvjete u zatvoru, i za to podnio tužbu, iz jedne od najvećih korupcijskih afera do sada izašlo je i nešto dobro. Naime, Ustavni sud naložio je Vladi da u roku od 5 godina sve zatvore u Hrvatskoj mora uskladiti sa standardima EU.

U akciji Ipsilon u svibnju je uhićeno šest osoba, među kojima i kontroverzni poduzetnik Dražen Golemović, graditelj nekoliko desetaka luksuznih vila u okolici Poreča i vjenčani kum ubijenog 'kralja poker aparata' Vjeke Sliška

U akciji Dubai uhićeni su zagrebački poreznici Zdravko Markač i Ranko Vukoja te financijski inspektor Željko Sičaja. Početkom studenoga Markač je osuđen na četiri, Vukoja na godinu i pol, a Sičaja na šest mjeseci zatvora.

Podravka i HAC 'ekspresno' na istražnom sudu

Posljednje akcije posebno su 'razveselile' javnost: u akciji Menadžer uhićeno je šestero menadžera za koje se sumnja da su malverzacijama s dionicama tvrtku Podravka oštetili za oko 250 milijuna kuna.

U istražnom zatvoru su bivši predsjednik uprave i nadzornog odbora Podravke Darko Marinac, predsjednik uprave Zdravko Šestak, dvojica članova uprave Saša Romac i Josip Pavlović, suvlasnik varaždinske Fima Grupe Milan Horvat i direktor splitske tvrtke SMS-a Srđan Mladinić. Zbog te afere pao je i potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec

Nakon uskočke akcije Nesklad, zatresla se stolica ministru prometa Božidaru Kalmeti, ali je ostao čvrsto u svojoj poziciji.

Naime, zbog sumnje da su tvrtki Skladgradnja iz Imotskog namjestili posao bojenja tunela Mala Kapela i Sveti Rok i oštetili HAC za 22 milijuna kuna, uhićeni su članovi uprave HAC-a Jurica Prskalo i Marijo Lovrinčević, direktor sektora građenja Goran Legac i glavnog inženjera na tunelima Željka Kandžiju te direktora Skladgradnje Slavena Žužula

Kriminal u HAC-u i u drugim državnim poduzećima zasigurno će obilježiti 2010. godinu, kada se očekuju optužnice za te i tko zna koje još slučajeve. Usprkos konstantom ponavljanju naših političara da otkrivanje i kažnjavanje kriminala ovisi o radu institucija, teško je oteti se dojmu da o volji vladajućih uvelike ovisi koliko će još korupcijskih afera završiti na sudu.