Saborski Odbor za medije u srijedu je tematsku sjednicu o državnom oglašavanju u medijima, sazvanu na zahtjev oporbe zbog afere Mreža, završio bez zaključka jer ni oporbeni prijedlog zaključka s amandmanima kao ni prijedlog vladajućih nije dobio potreban broj glasova.
Oporba je prijedlagala da se svim državnim te javnim tijelima i tvrtkama naloži da u roku od 15 dana dostave izvješće o oglašavanju u medijskom prostoru, sredstvima uplaćenima PR agencijama i sklopljenim ugovorima te o financijskim pokroviteljstvima javnih događaja u organizaciji medijskih kuća i PR agencija, i to za 2022. i 2023.
Uz to, oporba je predložila i da Vlada u roku od 30 dana predstavi mjerila za transparentnu dodjelu sredstava za oglašavanje u državnim i javnim tijelima te javnim tvrtkama u svim vrstama medija.
Vladajući su predlagali da se zaduži Vijeće za elektroničke medije (VEM) i Agencija za elektroničke medije (AEM) da nalože svim državnim i javnim tijelima te javnim tvrtkama da u 30 dana dostave izvješće o oglašavanju u medijskom prostoru, sredstvima uplaćenim PR agencijama, te o pokroviteljstvima svih događaja u organizaciji PR agencija i medijskih kuća za 2022. i 2023.
U prijedlogu vladajućih tražilo se, između ostaloga, i da se u izvješćima dostavi i naziv državne uprave ili javnog tijela, ukupan iznos utrošenog novca, te naziv nakladnika i aktivnosti ili usluge za koje je bio uplaćen novac te trajanje i vrijednost ugovora.
Ni jedan prijedlog nije dobio potrebnih šest glasova. Prijedlog oporbe dobio je četiri glasa, a pet ih je bilo protiv, dok je za prijedlog vladajućih bilo pet glasova, bez suzdržanih ili onih protiv.
Ahmetović: Potpuno jasno da se nešto krije
Sjednica je započela stankom koju je tražila Mirela Ahmetović (SDP), pitajući zašto je bila potrebna intervencija da bi se dopustilo sudjelovanje predstavnika novinarskih organizacija i Gonga.
Zanimalo ju je također zašto se sjednice tri važna saborska odbora održavaju u isto vrijeme te zašto se na sjednicu tek noć prije njezina održavanja pozvalo predstavnike Hrvatskog novinarskog društva (HND). Europske federacije novinara (EFJ) te Gonga, pozvanog zbog njihovog istraživanja “Državno financiranje bez jasnih kriterija - alat za cenzuriranje medija”.
''Želim naglasiti hrvatskoj javnosti da već dulje od dvije godine zastupnik Siniša Hajdaš Dončić upravo o temi o kojoj danas raspravljamo informaciju ne dobiva kroz zastupničko pitanje", rekla je Ahmetović, ustvrdivši kako je potpuno jasno da se nešto krije.
Troipolsatna sjednica prekidana brojnim stankama nastavila se ipak uz sudjelovanje predstavnika novinarskih organizacija i Gonga, ali uz prethodna objašnjenja predstavnika nadležnih institucija – ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek i ravnatelja AEM-a Josipa Popovca.
Obuljen Koržinek: Ne može se optužiti sve medije da su zarobljeni i korumpirani
Ministrica je ukazala je na poboljšanja zakonske regulative vezane uz transparentnost vlasništva i državno oglašavanje, ali iznijela i svoje viđenje političke pozadine sazivanja saborskog Odbora.
''Ne mislim se baviti nekim savjetnikom koji je tvrdio nekome da može trgovati nekim utjecajem i na temelju toga optužiti, ono što čujemo u javnosti, sve medije da su zarobljeni i korumpirani. Na to kao ministrica kulture i medija ne mogu pristati'', kazala je Obuljen Koržinek.
Ocijenila je i da (državno) oglašavanje nije nelegalno i nije nužno da dovodi do korupcije.
Komentirala je i reakciju vladajućih nakon afere Mreže zbog koje su smjenjeni ministar gospodarstva Davor Filipović i njegov savjetnik.
''Mislim da je vrlo jasno da smo mi u nekoliko sati poslali političku poruku. Tu je poruku komunicirao predsjednik Vlade, komuniciram je i ja ili bilo koji drugi član Vlade na vaše izravno pitanje. Na pitanje o kriminalnoj djelatnosti kao ministrica zadužena za medije ne mogu, nisam u poziciji niti smijem ili trebam u to ulaziti'', kazala je ministrica. Zaključila je da tvrdnje o počinjenju kaznenog djela moraju utvrditi oni koji su za to zaduženi.
Ravnatelj AEM-a Josip Popovac ocijenio je da je ''cijela priča za medijski sektor vrlo neugodna'', ali i da ''Hrvatska ima pristojno uređen medijski sektor'' te da zbog jednog kriminalnog čina ne bi bilo dobro da se šalju loše poruke.
Apelirao je da se stane u obranu medijskog sektora koji poštuje zakonske obveze o transparentnosti financiranja, naglasivši da ih je obveze ispunilo 99 posto dok su samo tri ili četiri pružatelja ''zaboravila'' ispuniti obrazac.
No, problem je u obaveznom prijavljivanju oglašavanja u lokalnim i regionalnim medijima, jer je od 533 obveznika izvješće AEM-u dostavilo njih samo 188.
U raspravi su o transparentnosti državnog oglašavanja u medijima sudjelovali su gotovo svi članovi Odbora za medije, kao i gosti sjednice uključivši i predsjednika SDP-a Peđu Grbina, predsjednika Antikorupcijskog vijeća Nikolu Grmoju (Most), Marijanu Puljak (Centar) te predstavnike novinarske struke i Gonga.
Sever: Problem nije u nekom savjetniku nego u sustavu koji treba mijenjati
Predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever naglasila je kako je važno da se ne pristane na tezu da je afera Mreža mrtva, odnosno ''da je riječ samo o nekom savjetniku - jer nije problem u nekom savjetniku, nego u sustavu koji treba mijenjati''.
Kazala je i kako sustav treba mijenjati tako da postoji jasan okvir kontrole i da postoje sankcije za trošenje javnih sredstava na netransparentan način za političku korist te da u proces dodjele sredstava treba jasno ugraditi profesionalne kriterije, a ne prepustiti odluku volji nekog savjetnika, ministra, gradonačelnika ili marketinške agencije.
U protivnom nastavit će se, kako je istaknula, zarobljavanje medija.
Potpredsjednica HND-a Chiara Bilić naglasila je kako HND traži uvođenje ugovora o praćenju tokova i transfera novca medijima, podsjetivši i na modele financiranja lokalnih medija koje je HND već predložio nekim hrvatskim gradovima te na osnivanje nacionalnog fonda za novinarstvo kojim bi se javno i transparentno financirali mediji prema pravilima struke.
Izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet smatra da je afera Mreža dokazala ''problematičan sustav državnog oglašavanja'', ocijenivši da se time ušutkavaju redakcije i guši kritika.